Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija poručio je da BiH mora da funkcioniše bez ikakvog staratelja i da je mandat institucije visokog predstavnika u ovoj zemlji morao davno da bude okončan.

“Ne možete biti država ukoliko ima tutora nametnutog sa strane. Možda je institucija visokog predstavnika u prvim godinama nakon rata pomogla u nekim procesama, ali u ovom trenutnu mislim da je ona nepotrebna i da je davno trebalo da bude završena njena misija”, rekao je Tegeltija.

On je naglasio da se u posljednjih desetak godina pokazalo da niko više i ne razmišlja o tome šta radi visoki predstavnik, koji je njegovo mjesto i uloga, te da u ovom trenutku definitivno se pokazuju da ta međunarodna institucija više nije potrebna u BiH.

“Imate osjećaj kod jednih u BiH da će visoki predstavnik donijeti upravo ona rješenja koja zastupa ta strana što definitivno nije moguće i nije prihvatljivo, a sa druge strane imate neke koji su u BiH jako nesigurno osjećaju kada je u pitanju visoki predstavnik jer imaju osjećaj da je sankcionisao uglavnom predstavnike jednog naroda i nemetao rješenja koja apsolutno nisu bila prihvatljiva svima u BiH”, pojasnio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministra rekao je za BHRT da dok god postoji potreba nekih da visoki predstavnik nešto uradi za njih, u BiH nema spremnosti na razgovore i konsenzus.

“Bez dogovora i konsenzusa u BiH nije moguće realno očekivati uspjeh i narpredak, jer se blokiraju precesi i čeka na to da visoki predstavnik donese neke zakone koji samo jednima odgovaraju. To su očekivanja jedne strane, a pri tom nisu realna i ne mogu ih dočekati”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da ne razmišlja o “igri krupnih igrača na svjetskoj političkoj sceni prilikom izbora novog visokog predstavnika”, napominjući da sve što se događa u vezi sa izborom njemačkog diplomate Kristijana Šmita na tu poziciju samo govori da ta međunarodna institucija odavno ne bi trebala da postoji u BiH.

On je dodao da se osjeća da visoki predstavnik nije dobrodošao u jedan dio BiH, dok u drugi jeste i podsjetio da Republika Srpska ukazuje na proceduralna pitanja u vezi sa izborom visokog predstavnika.

S drruge strane, dodao je Tegeltija, pojedini u BiH prizivaju visokog predstavnika i još mu poručuju da ne dolazi bez bonskih ovlašćenja, koja su na svojoj koži uglavnom osjetili predstavnici srpskog naroda i jedan broj hrvatskog naroda.

Kad je riječ o odlazećem visokom predstaviku Valentinu Incku, predsjedavajući Savjeta ministara je konstatovao da se ovaj austrijski diplomata zaista trudio da u posljednjih nekoliko godina svi njegovi izvještaji budu neizbalansirani, jednostrani i da odražavaju mišljenje i stavove samo jedne strane BiH.

“S toga, te izvještaje ni u BiH i van nje niko ne doživljava ozbiljno kao izvještaje koji oslikavaju realno stanje. I njegov posljednji izvještaj u kojem govori o virusu korona o disfunkcionalnosti države apsolutno ne oslikava pravo stanje”, pojasnio je Tegeltija.

On je naglasio da je BiH sa svim svojim ustavnim uređenjem pokazala značajan stepen organizovanosti i otpornosti na virus koronu i kada je riječ o zdravstvenom sistemu i podršci privredi BiH.

“Zbog toga se teško složiti sa Inckovim izvještajima, jer oni u posljednje vrijeme uglavnom služe kao metod i način obračuna sa rukovodstvom Republike Srpske”, zaključio je Tegeltija.

Tegeltija: Pozitivni signali iz Evropske komisije prema zapadnom Balkanu

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da iz Evropske komisije i EU dolaze pozitivni signali za zemlje zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama.
“Moram priznati da iz Brisela i Evropske komisije dolaze pozitivni signali prema zemljama zapadnog Balkana i BiH, ali i da iz nekih drugih centara u Evropi ne dolaze uvijek tako pozitivni signali i znamo da su neki od njih u stanju da blokiraju te procese”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da u Briselu uvijek postoje dvije strane – jedna je koja postavlja postavlja pitanje da li zemlje zapadnog Balkana isupnjavaju svoje uslove, a druga je obaveza EU da definiše da li će i kako prihvatiti zemlje zapadnog Balkana ili će neprestano izmišljati neke dodatne uslove.

Tegeltija je za BHRT rekao da tu ne misli samo na BiH, nego na neke druge zemlje koje već 15 godina imaju kandidatski status ali još nisu otvorile pristupne pregovore.

Kada je riječ o pomoći EU i pristupnim fondovima, predsjedavajući Savjeta ministara je ukazao da BiH imamo ograničen pristup tim fondovima kroz različite projekte IPA-e koji su uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.

On je naveo da najveća očekivanja ima od tzv. Ekonomskog ili investicionog foruma zapadnog Balkana koji je održan u Sofiji.

“Očekujemo zaista značajnu ekonomsku podršku kroz te projekte i o tome se neprestano razgovara. Odobreno je nekoliko značajnih projekta za BiH sa velikim grant sredstvima, koji se jednim dijelom finansiraju iz granata a drugim iz kreditnih sredstava. Očekujemo da ćemo do kraja ove godine početi sa implementacijom bar jednog od ta četiri projekta”, naveo je Tegeltija.

Predsjedavajući Savejta ministara je napomenuo da su ti projekti, prije svega, usmjereni na međusobno povezivanje glavnih gradova u zemljama zapadnog Balkana.

“Razgovori o Ekonomskom investicionom forumu za zapadni Balkan bili su tema i nedavno u Briselu, a iduće sedmice ponovo ćemo imati razgovore u Tirani”, rekao je Tegeltija, izrazivši nadu da će ti projekti biti u realizovani u narednih četiri do pet godina.

On je podsjetio da je EU odobrila i određena sredstva za makforinansijsku pomoć ali i da je bilo je tu i drugih vidova pomoći.

Predsjedavajući Tegeltija je naglasio da su evropske integracije jedan spoljnopolitički cilj o kojem postoji konsenzus u BiH i izrazio nadu da BiH do kraja ove godine dobije kandidatski status.

“To je situacija od kakve građani neće osjetiti pozitivne efekte u prvi mah ali će stvoriti dodatnu energiju i kod institucija i kod građana kada je riječ o evropskim integracijama”, rekao je Tegeltija.

On je dodao da je realno da BiH do kraja godine zasluži kadnidataski status ukoliko se ne ponovi situacija da EU ne postavi nove uslove.

Pozitivne mjere vlada Srpske i FBiH dale rezultate

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas da je ekonomija BiH pokazala veliku otpornost na pandemiju virusa korona, te da su mjere vlada Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ s ciljem podrške ključnim sektorima privrede dale efekte koji će pozitivno uticati na ekonomske prilike.
Tegeltija je rekao da će od vremena trajanje epidemije virusa korona, zavisiti i brzina oporavka privrede u BiH.

“Mi iz različitih perspektiva možemo gledati na to pitanje, ali ako dva ključna paremetra koristite kad se pokazuje koliko je pogođena ekonomija jedne zemlje onda se gleda koliki je pad BDP-a u 2020. godini i kakve su procjenu za ovu godinu”, pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, konačni rezultati pada BDP-a u 2020. godini još ne postoje, ali sve realne i objektivne procjene govore da BiH, poslije Srbije, ima najmanji pad bruto-društvenog proizvoda u regionu i da su procjene za BiH u ovoj godini ohrabrujuće.

Predsjedavajući Tegeltija smatra da su mjere koje su kreirale vlade Srpske i FBiH dale svoje efekte, da su u prvom koraku pomogle ključne sektore privrede koji nisu mogli da rade, dok su poslije birali najugroženije.

On je ocijenio da je evidentno da je to dalo mjere koje će pozitivno uticati na sveukupne ekonomske prilike.

“Naša privreda je mala i otvorena, značajno zavisi od spoljnotrgovinske razmjene i na strani uvioza i izvoza. Broj naših partnera je relativno ograničen i mi smo ključno vezani za Srbiju i Hrvatsku, kao naše susjede, a zatim zemlje zapadne Evrope. Svi ti pokazatelji u tim zemljama su pozitivni, tako da očekujemo i rast potražnje za proizvodima iz BiH, što će dovesti do realnog rasta BDP-a”, naveo je Tegeltija.

On je istakao da je veoma važno kako će se u aktuelnoj situaciji BiH u ljetnom periodu izboriti kada je riječ o turizmu i putovanjima, jer će se na taj način rješavati pitanja ljudi koji se bave transportom putnika.

Tegeltija napominje da su krenule nove avio-linije, što, kako je naveo, znači da se očekuje značajnije povećanje obima putovanja, nego što je to bilo prošle godine.

“Evidentno je da se sada nalazimo u silaznoj fazi što se tiče brija oboljelih. Mene je strah da će brojevi ponovo početi da rastu ukoliko se ne budemo i dalje pridržavali mjera, a sve govori da prestajemo da ih se pridržavamo, i ukoliko ne bude veći stepen vakcinisanih”, upozorio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je siguran da će ekonomija BiH iskoristiti šansu koja dolazi sa usporavanjem pandemije, ali da se bez ozbiljne vakcinacije zemlja na jesen opet može naći u ozbiljnom problemu.

Upitan koliko BiH može računati na EU fondove, Tegeltija je odgovorio da BiH na žalost, ima ograničen pristup tim fondovima, te da su različiti IPA projekti uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.

“Kada god se desi neka kriza, sredstva se često preusmjeravaju na prioritetne probleme. Prvi problem koji se pojavio kod sredstava namijenjenih za BiH su migrantska kriza, a drugi za borbu protiv kovid 19”, naveo je Tegeltija.

Ne može se reći, dodao je on, da je BiH nezadovoljana načinom na koji je EU obezbijedila sredstava putem vakcina, sanitetske opreme i svega ostalog što je dobijeno.

“Meni je najvažnije da u ovom trenutku savladamo pandemiju i da se ekonomija, proivredni rast i stope rasta vrate na one koji smo imali u 2015. i 2016. godini, te da građani počnu osjećati efekte pozitivne stope privrednog rasta”, rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara naglašava da su troškovi pandemije veliki i da utiču i na stepen javnog duga u BiH i svega ostalog.

“Sa značajnijim stopama privrednog rasta mislim da u naredne dvije do tri godine možemo da eliminišemo sve negativne posljedice pandemije”, zaključio je Tegeltija.