Svako uvođenje sankcija vodi u blokadu ne samo dva projekta u Republici Srpskoj, nego svih projekata u Bosni i Hercegovini, rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nakon samita Evropske banke za obnovu i razvoj sa zemljama zapadnog Balkana u Londonu.

Tegeltija je ovo rekao nakon što mu je evropski komesar za proširenje i zvanično saopštio da dva projekta u RS, koja se finansiraju iz sredstava Investicionog okvira za zapadni Balkan, neće biti realizovana sve dok se predstavnici RS ne vrate u bh. institucije, kako prenosi Srna. Podsjećanja radi, riječ je o dijelu koridora 5c kroz RS i cesti od Sarajeva ka Podgorici kraj Foče.

Tegeltija je istakao da RS neće dozvoliti da ti projekti budu blokirani i da ima na raspolaganju dva moguća načina rješavanja problema: da bira nove investitore koji se mogu pronaći za tako važne projekte ili da radi neke svoje nove prioritete, odnosno da odustane od izgradnje na koridoru 5c, a gradi neke druge putne pravce.

“Nadam se da će kod članica EU prevladati shvatanje da blokiranje ekonomskih projekata predstavlja kažnjavanje jednog entiteta i jednog naroda i da to ništa dobro neće donijeti, a pogotovo neće riješiti političku krizu u BiH”, rekao je Tegeltija.

On je rekao da je razgovarao sa Varheljijem prije svega o ekonomskom i investicionom planu za zapadni Balkan, ističući da se radi o izuzetno važnom projektu za BiH, od kojeg i građani i privreda imaju velika očekivanja.

Nataša Miletić, portparolka Ministarstva saobraćaja i veza RS, u odgovoru “Nezavisnim” je istakla da Ministarstvo očekuje da će svi projekti biti realizovani onako kako je planirano, uprkos obustavi sredstava iz EU.

“Ministarstvo saobraćaja i veza RS neće dozvoliti blokiranje navedenih projekata koji su od velikog interesa za RS i BiH. Jedan od načina obezbjeđenja neophodnih sredstava za završetak projekata jeste i velika zainteresovanost drugih investitora sa kojima imamo odličnu saradnju i intenzivno razgovaramo o modelima za realizaciju naših strateških projekata. Izgradnja ovih projekata nije samo u interesu RS, već i BiH i EU”, naglasila je ona.

Sudeći prema saopštenju iz Savjeta ministara BiH, u EBRD-u postoji raspoloženje da se realizuju svi projekti koji su u planu. Naime, Tegeltija je razgovarao s Odil Rene Baso, predsjednicom EBRD-a, a oboje su izrazili očekivanja da će biti nastavljena realizacija projekata ove evropske finansijske institucije u BiH.

Tegeltija je rekao da je EBRD jedan od najvećih investitora u BiH sa trenutno aktivna 93 projekta i aktivnim portfeljom od 1,3 milijarde evra.

“Ti projekti su u fazi realizacije. Jako smo zainteresovani za nastavak ove saradnje, prije svega za završetak važnih drumskih saobraćajnica, željezničkog saobraćaja, ali i projekata u oblasti energetike. Očekujemo da svi projekti budu realizovani predviđenom dinamikom i punu uključenost EBRD-a u Ekonomski investicioni plan za zapadni Balkan koji nosi značajna grant sredstva”, dodao je Tegeltija.

Varhelji se tokom samita nije javno izjašnjavao o blokiranju sredstava za RS, već je istakao da je realizacija projekata EU u regionu važna za zapadni Balkan, posebno u svjetlu trenutne krize u Ukrajini.

“EBRD će ostati krucijalni partner u budućnosti, posebno pri implementiranju našeg Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan vrijednog 30 milijardi evra. Pokrenuli smo prvi investicioni paket od 21 projekta u vrijednosti od 3,2 milijarde, a EBRD je pripremio 10 projekata”, rekao je on.

Podsjećanja radi, EU je odobrio grant od ukupno devet milijardi evra za zapadni Balkan u narednih sedam godina, a ostatak novca bi došao iz javno-privatnog partnerstva, pri čemu EBRD igra važnu ulogu.

Nakon samita Tegeltija je prisustvovao prijemu kod Borisa Džonsona, britanskog premijera, koji je ugostio sve lidere zapadnog Balkana prisutne na samitu.