Tramp odobrio nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom, raste strah od trke u naoružanju
Američki predsjednik Donald Tramp odobrio je nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom koji bi toj kraljevini mogao omogućiti obogaćivanje sopstvenog goriva za civilne nuklearne reaktore.
Ipak, sporazum zaobilazi strogi „zlatni standard“ međunarodnog nadzora, što je već izazvalo oštre reakcije i zabrinutost zbog moguće trke u naoružanju na Bliskom istoku.
Američko Ministarstvo energetike saopštilo je u srijedu poslijepodne da je sporazum potpisan, a sada će biti proslijeđen Kongresu na obaveznu reviziju.
Riječ je o takozvanom „Sporazumu 123“, koji će važiti 30 godina. Prema riječima američkih zvaničnika, američke kompanije pružaće tehnologiju i stručno znanje za razvoj saudijskog nuklearnog programa.
Međutim, sporazum bi mogao izazvati brojne kontroverze, kako u samim Sjedinjenim Američkim Državama, tako i širom Bliskog istoka. Sposobnost obogaćivanja nuklearnog goriva, iako deklarativno u civilne svrhe, u teoriji otvara vrata razvoju nuklearnog oružja. Američki ministar energetike Kris Rajt branio je potpisivanje sporazuma tvrdeći da on „održava najviše standarde nuklearne bezbjednosti i neširenja nuklearnog naoružanja“.
Kako će funkcionisati proces?
Prije početka bilo kakvog obogaćivanja uranijuma, zajednički američko-saudijski tim prvo će procijeniti komercijalnu isplativost i opravdanost projekta. Prema dogovoru, Amerikanci će graditi postrojenja bez direktnog prenošenja najosjetljivije tehnologije Saudijskoj Arabiji.
Sporazum takođe zabranjuje Rijadu razvoj sopstvene tehnologije za obogaćivanje uranijuma ili njenu kupovinu od trećih država tokom naredne decenije.
Ono što najviše zabrinjava kritičare jeste ograničen broj inspekcija. Za razliku od Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su 2009. godine potpisali ugovor po „zlatnom standardu“, Saudijska Arabija nije u obavezi da potpiše Dodatni protokol sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).
Saudijci su to godinama odbijali, strahujući da bi međunarodni inspektori mogli dobiti pristup svetom gradu Meki ili kraljevskim palatama. Umjesto toga, dogovoren je bilateralni sporazum o zaštiti koji sada treba da odobri IAEA.
Geopolitika i strateški interesi
Pobornici sporazuma ističu da on otvara unosno tržište za američku nuklearnu industriju i istovremeno sprečava rivale poput Kine i Rusije da preuzmu primat. Iz američkog Ministarstva energetike poručuju da je ovo početak višemilijarderskog partnerstva koje će donijeti dobro plaćena radna mjesta i dugoročni ekonomski rast.
Iz Ambasade Saudijske Arabije u Vašingtonu saopšteno je da dogovor „odražava zajedničku viziju proširenja saradnje u oblasti energetike i tehnologija budućnosti“.
Ipak, susjedne zemlje pažljivo prate razvoj događaja. Izrael, za koji se smatra da posjeduje neprijavljeno nuklearno oružje, odavno sa rezervom gleda na saudijski pristup ovim tehnologijama. S druge strane, Iran, glavni saudijski rival, već posjeduje zalihe obogaćenog uranijuma.
Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman ranije je izjavio da će njegova zemlja nastojati da razvije nuklearno oružje ukoliko ga Iran ikada proizvede.
Strah od nuklearne trke
Ideja o ovom sporazumu prisutna je godinama. O njemu se pregovaralo i tokom administracije Džoa Bajdena kao dijelu šireg plana normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, ali su razgovori prekinuti nakon izbijanja rata u Gazi. Trampova administracija nedavno ih je ponovo pokrenula.
Sada je na potezu američki Kongres, koji može blokirati sporazum ukoliko i Predstavnički dom i Senat usvoje rezoluciju o njegovom neodobravanju.
Očekuju se burne reakcije, a demokratski senator Ed Marki već je oštro kritikovao dogovor, upozoravajući da bi mogao „omogućiti širenje nuklearnog oružja i podstaći trku u naoružanju u regionu“.
Slično mišljenje dijeli i Henri Sokolski, direktor neprofitnog Edukativnog centra za politiku neširenja nuklearnog naoružanja, koji je postavio pitanje:
„Kakav će novi standard ovaj saudijski sporazum postaviti za Ujedinjene Arapske Emirate, Tursku i Egipat?“
