Trampov „veliki, prekrasan sporazum“ sa Rusijom izazvao zabrinutost u Evropi
Najava američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućem postizanju novog sporazuma sa Rusijom, koji bi obuhvatio ne samo Ukrajinu već i širu evropsku bezbjednost, izazvala je zabrinutost među evropskim saveznicima Vašingtona. U evropskim prijestonicama strahuju da bi SAD i Moskva mogle razgovarati o budućnosti kontinenta bez punog učešća evropskih država.
Tramp je mogućnost takvog dogovora najavio nakon sastanka sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, održanog 5. novembra u Bijeloj kući.
„Biće to veliki sporazum. Obuhvatiće više od Ukrajine, a mogao bih čak reći da bi mogao obuhvatiti cijelu Evropu“, poručio je Tramp, dodajući da očekuje da će dogovor naići na opšte odobravanje.
Ipak, američki predsjednik nije iznio konkretne detalje prijedloga, što je dodatno podstaklo pitanja među evropskim diplomatama o mogućim ustupcima Moskvi.
Osnovne ciljeve američke inicijative predstavio je Trampov zet i izaslanik Džared Kušner. Plan, između ostalog, predviđa uspostavljanje stalnih bezbjednosnih konsultacija, pouzdanih kanala komunikacije u kriznim situacijama, veću transparentnost vojnih aktivnosti i mjere za smanjenje rizika od eskalacije.
Kušner je naglasio da bi budući okvir trebalo da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država, kao i njihovo pravo da samostalno odlučuju o bezbjednosnim savezima. Istakao je i da bi NATO zadržao ključnu ulogu u kolektivnoj odbrani Evrope.
Međutim, kako piše Nezavisne, pozivajući se na razgovore portala Politiko sa 12 diplomata NATO-a, predstavnika EU i evropskih vlada, među saveznicima postoji nepovjerenje prema stvarnim namjerama američke administracije. Posebno ih zabrinjava mogućnost da bi pregovori mogli otvoriti prostor za ruske zahtjeve koji se odnose na promjenu postojećeg evropskog bezbjednosnog poretka.
Moskva je i prije početka rata u Ukrajini 2022. godine zahtijevala da NATO odustane od daljeg proširenja i povuče vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine. Takvi zahtjevi posebno su osjetljivi za države istočne Evrope, koje članstvo u Alijansi smatraju važnom garancijom bezbjednosti.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas poručila je da Rusija ne može imati pravo veta na bezbjednosne odluke evropskih država i da Ukrajina mora biti uključena u budući evropski bezbjednosni okvir.
„Putin nema pravo veta na evropsku bezbjednost“, istakla je Kalas.
Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da, prema navodima diplomata NATO-a, saveznici nisu bili unaprijed obaviješteni o američkom prijedlogu. Iako su američki predstavnici razgovarali sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u Briselu, dio partnera smatra da nije dobio dovoljno informacija o širem planu.
Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na buduće prisustvo američkih vojnika u Evropi. Revizija američkog vojnog rasporeda očekuje se u decembru, a pojedine članice NATO-a strahuju da bi eventualno smanjenje broja američkih vojnika moglo postati dio šireg dogovora sa Moskvom. Ipak, za sada nema potvrde da je takva mogućnost uključena u Trampov prijedlog.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom kada se odlučuje o miru u Ukrajini i budućnosti kontinenta.
U međuvremenu, američka inicijativa dolazi uoči trilateralnih razgovora predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine, zakazanih za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju. O očekivanjima od pregovora i odnosima sa Moskvom govorio je i poljski premijer Donald Tusk, pozivajući evropske saveznike na oprez prilikom procjene ruskih namjera.
O novoj inicijativi trebalo bi da razgovaraju i lideri Evropske unije na neformalnom sastanku naredne sedmice u Dablinu, gdje bi pitanje Ukrajine i evropske bezbjednosti moglo biti jedna od glavnih tema.
Za sada nije poznato šta bi konkretno podrazumijevao Trampov najavljeni sporazum, niti da li će pregovori sa Moskvom obuhvatiti pitanja koja se odnose na vojno prisustvo NATO-a i bezbjednosnu arhitekturu Evrope.
