Ukrajina prijeti napadom na Crveni trg

Dvodnevno ili dvostruko duže primirje, to je pitanje oko kojeg Rusija i Ukrajina posljednjih dana prijete jedna drugoj u pomalo zaboravljenom, ali i dalje krvavom ratu na istočnim granicama Evrope.

Najprije je Rusija proglasila dvodnevni prekid vatre, 8. i 9. maja, kada slavi Dan pobjede nad fašizmom, ali i zaprijetila masovnim raketnim napadom na središte Kijeva ako Ukrajina napadne paradu na Crvenom trgu. Kao odgovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će njegovo primirje stupiti na snagu u ponoć u noći s 5. na 6. maja. Nije precizirao vremenski okvir, ali to je, u suštini, prijedlog za neograničeno primirje.

Jasan razlog
Razlog je jasan. S jedne strane, Zelenski se zalaže za primirje, kako bi pokazao da je na istoj liniji s Donaldom Trampom (Donald Trump), premda američki predsjednik stalno šalje signale po kojima je Ukrajina prepreka miru, a ne Rusija, koja ju je napala. S druge strane, ako Rusija ne pristane na primirje 6. maja, Kijev će imati izgovor da ga se ne pridržava 8. i 9. maja: „Predložili smo primirje, ali Rusija ga je prekršila i stoga ga nećemo poštovati ni 9. maja“, moći će da poruči Zelenski.

On računa na to da će Ruska Federacija odbiti predloženo primirje od 6. maja, a u tom slučaju, Ukrajinci bi stvarno mogli poslati flotu dronova prema ruskom glavnom gradu, iako je pitanje hoće li išta doći do Crvenog trga ako napadnu. Do sada je moskovski sistem protivvazdušneodbrane pokazivao solidne rezultate, ali ako Ukrajinci odluče napasti paradu na Crvenom trgu, sigurno će lansirati puno dronova i raketa.

Ako to naprave, rusko ministarstvo odbrane već je obećalo uzvratni udar u obliku „masovnog raketnog udara na centralni Kijev“.

„Uprkos našim mogućnostima, Rusija se prethodno suzdržavala od takvih akcija iz humanitarnih razloga. Upozoravamo civilno stanovništvo Kijeva i radnike stranih diplomatskih misija na potrebu da odmah napuste grad“, izjavilo je ministarstvo odbrane.

Prijetnje razornim oružjem
Međutim, to ne bi bilo ništa novo jer su Rusi već u nekoliko navrata izveli raketne napade na Kijev, uključujući i centralni dio. Ali, činjenica da su ti napadi bili rijetki posljedica je efikasnosti ukrajinskog sistema protivvazdušne odbrane, a ne nekakve dobrohotnosti od strane Rusa. Raspravlja se i o raketnim sistemima poput Orešnika, koje Ukrajina ne može srušiti, no pitanje je je li ruski režim spreman upotrijebiti ovo razorno oružje koje bi u Kijevu sigurno izazvalo veliki broj civilnih žrtava. Što bi bio ogroman propagandni udarac za Kremlj.

Putin će vjerovatno pokušati iskoristiti ovu situaciju kako bi izvršio novi pritisak, prvenstveno na Trampa (Donald Trump), s ciljem da Amerikanac snažno pritisne Zelenskog da prihvati mirovne uslove iz Enkoridža, po kojima se Ukrajina treba odreći Donbasa i vratiti u rusku zonu interesa.

Propaganda i stanje na frontu
U to je upletena ruska propaganda koja nastavlja uvjeravati da je rat u Ukrajini pitanje opstanka Rusije, prenosi Jutarnji.hr.

„Događaji u Ukrajini i Iranu ukazuju na globalni mentalni rat civilizacija. Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, bori se za održavanje hegemonije, pokušavajući uništiti ontološke i vrijednosne temelje Rusije, Kine i Irana. Da bi preživjela, Rusija se mora oslanjati ne samo na tehnološku i ekonomsku moć, već prije svega na vlastite istorijske, kulturne i duhovne temelje. Za Rusiju je to egzistencijalni sukob, vođen, između ostalog, na mentalnom i vrijednosnom nivou. Čvrsto stajanje i pobjeda mogući su samo uz jasno razumijevanje razmjera prijetnje, unutrašnju koheziju i mentalnu spremnost za ozbiljno ratovanje sve do potpune pobjede“, napisao je Andrej Ilnicki, član Predsjedničkog vijeća za unutrašnju i vanjsku politiku u posljednjoj kolumni u Komersantu.

Ali na rusko-ukrajinskom ratištu posljednjih nekoliko mjeseci vladalo je relativno zatišje. Ukrajinske oružane snage pokrenule su nekoliko protivnapada koji su zaustavili ili usporili napredovanje ruskih oružanih snaga. Međutim, ti protivnapadi nisu uspjeli poraziti ruske trupe, koje sada pokušavaju povratiti izgubljene terene i nastaviti aktivne operacije. U međuvremenu, u sektorima gdje su Rusi nastavili napredovati zimi i ovog proljeća za sada nisu uspjeli postići nikakve operativne ciljeve, a to podsjeća na situaciju u isto vrijeme 2024. i 2025. godine.

Analiza: rat u pat-poziciji
Tada se takođe činilo da ruska ofanziva stagnira zbog velikih gubitaka i ukrajinskih protivnapada. Zatim je u maju došlo do proboja na jednom sektoru fronta, i do sljedeće zime ukrajinske oružane snage izgubile su značajnu teritoriju. Međutim, ovaj put će ruskoj vojsci biti puno teže uspostaviti taj početni majski zamah koji će odrediti tok cijele kampanje, glasi analiza nezavisnog portala Meduza.

Problem za ruske oružane snage je taj što je pronalazak slabo branjenog područja za proboj postao mnogo teži nego u prošlosti. Kako ruska vojska napreduje prema aglomeraciji Kramatorsk s tri strane, tako se linija fronte smanjuje, što omogućuje ukrajinskim oružanim snagama da konsoliduju svoju odbranu. Akcije ruskih oružanih snaga postaju sve predvidljivije, a Ukrajinci se više ne brane samo pasivno, već su stalno u protivnapadu.

Osim toga, taktičko okruženje u kojem će se ljetna kampanja održati postalo je znatno složenije, čak i u poređenju s 2025. godinom, i to za obje strane: dronovi su sve češći na frontu, prodiru sve dublje u pozadinu i ometaju linije snabdijevanja. Kao rezultat toga, na prvim crtama ima manje pješadije i vozila, a u takvim uslovima proboji su malo vjerovatni. Rat je došao u pat-poziciju, ali ne znači da je kraj blizu.