Ukrajina zaustavila napade na ruske rafinerije nakon pritiska iz Vašingtona?
Ukrajina je sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije, navodno nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je od Kijeva tražio da odustane od udara na energetsku infrastrukturu Rusije.
Prema pisanju “Wall Street Journala”, koje prenosi Kyiv Post, američka administracija nastojala je da zaustavi ukrajinske napade kako bi spriječila dodatni rast cijena goriva uoči izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar. Informacije o obustavi napada zasad nisu nezavisno potvrđene.
Navodno je Trampov savjetnik Džared Kušner od ukrajinskih vlasti zatražio tridesetodnevnu pauzu, predstavljajući je kao gest zahvalnosti za američke napore u postizanju mira. Uzdržavanje od napada na ruska energetska postrojenja podržavali su i pojedini evropski saveznici.
Tramp je još 10. oktobra, komentarišući ukrajinske udare na ruske ciljeve, poručio da Kijev treba da ih zaustavi.
“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je američki predsjednik.
S druge strane, ukrajinske vlasti pokušale su da obezbijede određene ustupke u zamjenu za obustavljanje napada. Kijev je tražio da Rusija prekine udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu ili da Sjedinjene Američke Države isporuče dodatne rakete za protivvazdušne sisteme “Patriot”.
Međutim, prema navodima iz izvještaja, dogovor nije postignut, a ruski napadi na ukrajinske ciljeve su nastavljeni.
Među napadima koji se navode izdvajaju se udar na željeznički peron u Dnjepru, u kojem je poginulo najmanje 14 osoba, kao i napad na Kijev u kojem je stradala najmanje jedna osoba.
Pritisak Vašingtona posebno je značajan zbog velike zavisnosti Ukrajine od američke vojne pomoći, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Zbog toga bi obustava napada na ruske rafinerije mogla potrajati i nakon novembarskih izbora, navodi se u izvještaju.
Iako američka administracija nastoji da ograniči rast cijena goriva, pojedini analitičari smatraju da su glavni uzroci poskupljenja povezani sa ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu energenata.
