Veliki jaz u platama u Republici Srpskoj

Zvanični podaci pokazuju rast prosječne plate, ali brojke na papiru ne prikazuju uvijek stvarni život radnika.

Prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u junu 2026. godine iznosila je 1.698 KM. U odnosu na maj zabilježen je nominalni rast od jedan odsto, dok je realni rast iznosio 2,1 odsto. Na godišnjem nivou prosječna plata veća je za 8,6 odsto.

Međutim, iza ovog podatka krije se mnogo složenija slika tržišta rada.

Prosjek od gotovo 1.700 KM ne znači da većina zaposlenih prima taj iznos. Naprotiv, kada se podaci analiziraju po djelatnostima, postaje jasno da veliki broj radnika ostaje značajno ispod zvaničnog prosjeka.

Najslabije plaćeni i dalje su zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, gdje je prosječna junska neto plata iznosila 1.278 KM. To je oko 420 KM manje od republičkog prosjeka.

Slična situacija je i u drugim djelatnostima koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Radnici u sektoru saobraćaja i skladištenja u prosjeku su primili 1.317 KM, dok je prosječna plata u građevinarstvu iznosila 1.320 KM.

Za zaposlene na građevinama, koji svakodnevno rade fizički zahtjevne poslove, često na visokim temperaturama i u teškim uslovima, ova razlika u odnosu na zvanični prosjek posebno je izražena.

I zaposleni u trgovini i prerađivačkoj industriji ostaju ispod nivoa prosječne plate. Trgovci su u junu u prosjeku zarađivali 1.424 KM, dok je prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosila 1.421 KM.

Drugim riječima, veliki broj zaposlenih u trgovinama, fabrikama, ugostiteljstvu i na gradilištima prima primanja koja su stotine maraka ispod statističkog prosjeka.

Sa druge strane, ukupnu prosječnu platu podižu sektori u kojima su zarade tradicionalno veće.

Najviša primanja u junu zabilježena su u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata iznosila 2.234 KM. Slijede zaposleni u zdravstvu sa prosjekom od 2.107 KM, sektoru informacija i komunikacija sa 2.080 KM, te finansijskim djelatnostima i bankarstvu sa 2.035 KM.

Upravo zbog velikih razlika među sektorima, prosječna plata često ne predstavlja realnu sliku primanja većine zaposlenih.

Za radnike u trgovini, proizvodnji, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima sa nižim zaradama, rast od nekoliko procenata ne donosi značajnu promjenu ukoliko istovremeno rastu troškovi života.

Zato iza podatka o prosječnoj plati od 1.698 KM ostaje otvoreno pitanje – koliko građana zaista može da osjeti taj rast u svojim kućnim budžetima?