Više glasačkih listića, skeneri i elektronski prenos: Kako će izgledati oktobarski izbori

Iz Centralne izborne komisije BiH poručuju da će predstojeći opšti izbori biti nešto složeniji za birače zbog većeg broja glasačkih listića, ali ističu da su tokom priprema za uvođenje novih izbornih tehnologija analizirani i njihovi mogući nedostaci i rizici.
U CIK-u navode da osnovni cilj uvođenja novih tehnologija nije dodatno komplikovanje izbornog procesa, već efikasnije glasanje i brže utvrđivanje rezultata, uz smanjenje mogućnosti ljudske greške i povećanje transparentnosti.
– Primjena izbornih tehnologija zasniva se na iskustvima iz pilot-projekata, analizi utvrđenih problema, kao i mjerama predviđenim za njihovo sprečavanje i otklanjanje – navedeno je u odgovoru CIK-a BiH na upit Srne.
Pitanje uvođenja novih tehnologija posebno je važno zbog mogućnosti da veći broj glasačkih listića i nova procedura produže vrijeme provedeno na biračkom mjestu, odnosno da se zbog toga produži i izborni dan.
Iz CIK-a, međutim, tvrde da rezultati ranijih testiranja ne ukazuju na takav scenario.
Tokom lokalnih izbora 2024. godine sprovedena su četiri pilot-projekta u okviru kojih su testirane različite tehnologije. Nakon toga CIK BiH usvojio je završni izvještaj o pilot-projektima, kao i Studiju izvodljivosti za uvođenje određenih izbornih tehnologija u izborni proces BiH. Oba dokumenta dostavljena su Parlamentarnoj skupštini BiH.
Posebnu pažnju u CIK-u posvećuju optičkim skenerima, koji su bili testirani na 143 biračka mjesta. Prema njihovim podacima, prosječno vrijeme potrebno za glasanje iznosilo je od 40 do 44,9 sekundi, i to uključujući i najduži glasački listić koji je korišten na lokalnim izborima 2024. godine.
Dodatni pokazatelj, kako navode, jeste činjenica da je 140 od 143 biračka mjesta na kojima su korišteni skeneri zatvoreno u predviđenom roku. CIK iz toga zaključuje da tehnologija nije izazvala veće gužve niti značajno usporila glasanje.
U međuvremenu je izmijenjen i dizajn glasačkih listića. Iz CIK-a pojašnjavaju da je to učinjeno upravo sa namjerom da se vrijeme potrebno za glasanje i obradu rezultata dodatno skrati.
Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji priznaju da će birači na oktobarskim opštim izborima imati složeniji zadatak jer će dobiti veći broj glasačkih listića.
Zbog toga se pripreme ne odnose samo na tehničku opremu. CIK planira intenzivno testiranje sistema, simulacije kompletnog izbornog dana, obuku članova biračkih odbora i tehničkog osoblja, ali i dodatno informisanje građana o načinu glasanja.
Kada je riječ o potencijalnim problemima, iz CIK-a naglašavaju da oni nisu zanemareni. Naprotiv, tvrde da je upravo identifikovanje mogućih tehničkih i drugih poteškoća bilo jedan od razloga za sprovođenje pilot-projekata i izradu Studije izvodljivosti.
– CIK BiH nije zanemario moguće rizike primjene izbornih tehnologija – navedeno je u odgovoru koji je potpisala stručni saradnik za odnose sa javnošću Maksida Pirić.
Tokom testiranja optičkih skenera, od ukupno 145 uređaja njih 143 je radilo, dok dva nisu korištena. Na tri skenera bilo je potrebno intervenisati zbog zamjene memorije, zbog čega je kao jedna od preporuka navedeno obezbjeđivanje rezervnih memorijskih kartica na biračkim mjestima.
Testiranje je pokazalo i da je 98 odsto rezultata putem elektronskog sistema uspješno preneseno. Preostalih dva odsto rezultata moralo je biti preneseno ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže koje se pojavilo neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.
U CIK-u kao jednu od prednosti elektronskog prenosa ističu to što su tako dostavljeni rezultati ostajali neizmijenjeni i bili kontinuirano dostupni javnosti. Istovremeno, kod ručno utvrđenih rezultata u pojedinim slučajevima dolazilo je do izmjena tokom naknadnog procesa.
Međutim, iskustva drugih zemalja pokazuju da primjena izbornih tehnologija nije uvijek išla u željenom pravcu. Brojne evropske države nakon problema sa elektronskim glasačkim uređajima odlučile su da se vrate tradicionalnom glasanju papirnim listićima i ručnom prebrojavanju.
Prema dostupnim podacima, sistem optičkog skeniranja glasačkih listića kakav se sada uvodi u BiH, odnosno model koji kombinuje papirno glasanje i skeniranje listića, koristi se još u Filipinima, Kirgistanu, Mongoliji i Iraku.


