Vlast i opozicija u Srpskoj posvađane i zbog Ustavnog suda 

Iako se u Republici Srpskoj svi slažu da Ustavni sud BiH bez sudija iz Republike Srpske nema legitimitet i da je jedino rješenje u donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH, dvije najveće partije u Republici Srpskoj uspjele su se posvađati i po ovom pitanju, uprkos tome što na ovaj problem gledaju identično.

Prvo je Milan Miličević, predsjednik SDS-a, optužio SNSD da blokira zakon o Ustavnom sudu BiH koji je predložio SDS, a samo nekoliko sati kasnije, Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji dolazi iz SNSD-a, optužio je SDS da radi zajedno sa SDA.

“Pozivam SNSD da prestane blokirati zakon o Ustavnom sudu BiH koji je predložio SDS, a koji voljom SNSD-a stoji u fioci Špirića”, rekao je Miličević, dodajući da bez sudija iz Republike Srpske Ustavni sud BiH nema legitimitet za donošenje odluka jer krši temeljno ustavno načelo konstitutivnosti tri naroda i dva entiteta.

On, kao i svi zvaničnici SNSD-a tvrde da je izlaz iz ćorsokaka donošenje zakona o Ustavnom sudu i zamjeni stranih sudija domaćim, naglašavajući da je SDS predložio upravo takav zakon.

“Nažalost, taj zakon nikad nije došao na dnevni red iako se po Poslovniku Doma naroda morao naći na prvoj sjednici kao obavezna tačka. Ovo je prvi put u istoriji Parlamentarne skupštine BiH da se obavezna tačka dnevnog reda krije u fioci predsjedavajućeg Doma naroda”, rekao je Miličević, najavljujući da će zbog toga SDS pokrenuti upravni spor.

Odgovarajući na najave iz SDS-a, Špirić je rekao da to nije iznenađenje, istovremeno naglašavajući da su izjave iz SDS-a nebitne i neargumentovane.

“Da Špirić može sam da izglasa bilo šta Ustavni sud ne bi bio ovo što jeste. SDS je i ranije smjenjivao Špirića uz podršku SDA i tada su podržali aferu ‘Ušće’, kada je prisluškivan predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i rukovodstvo Srbije. Smijenili su Špirića da bi opstali i oni i onakva OBA. Po ovoj Miličevićevoj najavi vidimo da je taj savez SDS – SDA neraskidiv”, rekao je Špirić naglašavajući da je jedina istina to da su svi delegati Srpskog kluba, četvoro iz SNSD-a, podržali prijedlog SDS-ovog delegata Želimira Neškovića o hitnoj proceduri za zakon o Ustavnom sudu BiH.

Podsjetio je i da je tada SDA zaprijetila napuštanjem sjednice te da je paradoks da su se prije nekoliko dana sa tim istim partnerima iz SDA glasali svi iz SDS-a u Predstavničkom domu da se u hitnu proceduru upute izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

Inače, trenutna situacija kada je riječ o Ustavnom sudu BiH je takva da je doveden u pitanje sam rad te pravosudne institucije. Od devet sudija trojica već nedostaju, odnosno penzionisana su, dok njih još troje u naredne dvije godine takođe treba da ode u penziju (Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Valerija Galić). Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je izašao sa stavom da neće imenovati dvoje sudija dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH, dok Federacija BiH već mjesecima unazad ne uspijeva izabrati jednog sudiju iz reda hrvatskog naroda, iako je konkurs za tu poziciju završen. U sastavu Ustavnog suda BiH trenutno je troje stranih sudija, dvoje sudija iz reda Bošnjaka i jedan iz reda hrvatskog naroda.

Što se tiče odlučivanja i rada, pravila Ustavnog suda koja su nedavno, na samom početku “ustavne krize”, izmijenjena kažu da kvorum za rad čine pet sudija, a tada je izbrisan član 39. ovog pravila koji je govorio da je za održavanje plenarne sjednice potrebno najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom i najmanje jedan kojeg je imenovala Narodna skupština. S obzirom na brisanje tog člana pitanje je donošenja budućih odluka i koliko bi one bile legitimne.

“U Ustavnom sudu BiH trenutno nema predstavnika srpskog naroda. To više nije legitiman sud i ne bi trebalo da pristupa donošenju bilo kog akta bez sudija iz Srpske koje bi birao parlament Republike Srpske”, rekao je Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije.

S druge strane, u SDA kažu da su “kontinuirani napadi na državu i njene nadležnosti, a posebno udar na Ustavni sud BiH” Dodikovi pokušaji puzajuće secesije, te da se tome konačno mora stati ukraj, pozivajući PIK i OHR da reaguju.