Zašto BiH zaostaje na putu ka EU?
Početkom 2023. godine novoformirana vlast na nivou Bosne i Hercegovine evropske integracije postavila je među svoje ključne prioritete, najavljujući ubrzano ispunjavanje reformskih obaveza koje bi zemlju približile članstvu u Evropskoj uniji. Međutim, više od tri godine kasnije, očekivani napredak izostao je, a BiH je u međuvremenu izgubila korak čak i sa državama koje se suočavaju sa znatno težim okolnostima.
Ukrajina, uprkos ratu, kao i Moldavija i Gruzija, ostvarile su vidljiviji napredak na evropskom putu, dok se BiH i dalje suočava s unutrašnjim političkim nesuglasicama koje usporavaju sprovođenje reformi. Umjesto zajedničkog djelovanja na ispunjavanju zahtjeva iz Brisela, partneri u vlasti sve češće razmjenjuju međusobne optužbe i blokiraju procese koji bi trebalo da budu od zajedničkog interesa.
Neefikasan rad Savjeta ministara BiH, česti zastoji u donošenju odluka, politička prepucavanja i izostanak dogovora oko ključnih reformi doveli su do toga da brojni analitičari aktuelni saziv ocjenjuju kao jedan od najmanje uspješnih od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Posebno se ukazuje na činjenicu da BiH nije ispunila dio obaveza iz Plana rasta Evropske unije, programa kojim su zemljama kandidatima na raspolaganje stavljena značajna finansijska sredstva u zamjenu za sprovođenje reformi. Zbog izostanka potrebnih koraka, BiH je ostala bez dijela novca koji joj je bio namijenjen iz evropskog fonda.
Na račun rada predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto već duže vrijeme stižu kritike da njen mandat nije donio značajnije pomake ni u ekonomskom razvoju, ni u unapređenju međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.
Nezadovoljstvo radom pojedinih resora iskazuju i predstavnici privrede. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić nedavno je za Srpskainfo izjavio da Savjet ministara nije učinio gotovo ništa kako bi zaštitio domaću proizvodnju. Posebno je izdvojio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da ni poljoprivrednici iz Republike Srpske ni iz Federacije BiH nisu zadovoljni rezultatima tog resora.
Kritike se odnose i na rad ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića. Njegovi politički protivnici smatraju da je više energije usmjerio na političke sukobe s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i vlastima Republike Srpske nego na aktivnosti koje bi doprinijele ubrzanju evropskih integracija. Zamjeraju mu i vođenje spoljne politike bez dovoljnog usaglašavanja sa srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama.
Istovremeno, dugotrajni nesporazumi između stranaka koje čine vlast na nivou BiH – SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Trojke – dodatno su usporili reformske procese. Kao jedna od posljedica navodi se i gubitak pristupa značajnom dijelu sredstava iz evropskog Fonda za reformu i rast Zapadnog Balkana.
Riječ je o programu vrijednom šest milijardi evra za period od 2024. do 2027. godine, u okviru kojeg je Bosni i Hercegovini bilo namijenjeno oko milijardu evra, pod uslovom da ispuni predviđene reformske kriterijume.
Politički analitičar Radomir Nešković smatra da rezultati aktuelnog Savjeta ministara zaostaju za učincima prethodnih saziva.
– Rad ovog saziva karakterišu slabi rezultati i nedostatak saglasnosti čak i oko osnovnih pitanja. Proces donošenja odluka je spor, a ostvareni učinci su skromniji nego ranije, bez obzira na pojedinačne procjene o sposobnosti članova Savjeta ministara – ocjenjuje Nešković.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema jeste to što se najvažnije odluke ne donose u institucijama, već na sastancima lidera političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju.
– Lideri stranaka praktično odlučuju o svim važnim pitanjima, dok članovi Savjeta ministara uglavnom sprovode ono što je prethodno politički dogovoreno. Kada među partijskim liderima nema saglasnosti, institucije ostaju blokirane i Savjet ministara ne može normalno da funkcioniše – zaključuje Nešković.
