Zlato izgubilo trećinu vrijednosti za manje od deset mjeseci

Zlato je za manje od deset mjeseci izgubilo približno trećinu svoje vrijednosti, nakon što je početkom godine dostiglo istorijski maksimum od gotovo 5.600 dolara po unci. Plemeniti metal, koji investitori tradicionalno kupuju kao zaštitu od kriza, sada se suočava sa snažnim pritiskom jačanja američkog dolara, visokih kamatnih stopa i masovne prodaje.
Nakon izuzetno snažnog rasta tokom 2025. godine, kada je cijena zlata čak 53 puta dostigla nove rekordne nivoe, uslijedio je nagli preokret na tržištu.
Zlato je 28. januara 2026. godine dostiglo istorijski maksimum od 5.589,38 dolara po unci, da bi u srijedu, 18. novembra, njegova cijena pala ispod 3.800 dolara. To je najniži nivo od septembra prošle godine i približno trećinu manje u odnosu na rekordnu vrijednost.
Kako prenose Nezavisne, iza dramatičnog pada nalazi se nekoliko faktora koji su značajno promijenili ponašanje investitora i preokrenuli trend na tržištu plemenitih metala.
Zašto zlato više ne štiti investitore kao ranije?
Suki Kuper (Suki Cooper), globalna direktorka istraživanja tržišta roba u banci Standard Chartered, objašnjava da zlato može imati dvostruku ulogu na tržištu, odnosno ponašati se i kao roba i kao valuta, zavisno od okolnosti.
„Zlato se može ponašati ili kao roba ili kao valuta“, istakla je Kuper.
Prema njenim riječima, upravo njegova uloga valute trenutno predstavlja jedan od glavnih razloga pada cijene.
Rast vrijednosti zlata počeo je još 2022. godine, kada je snažna potražnja za fizičkim zlatom postavila temelje za višegodišnji uzlazni trend. Kasnije su investitori počeli sve više da ga kupuju kao dugoročnu investiciju, posebno putem fondova kojima se trguje na berzi, poznatih kao ETF-ovi.
Tokom 2025. godine količine zlata u tim fondovima povećane su za približno 800 tona, a do kraja godine raspolagali su sa više od 4.000 tona ovog plemenitog metala.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, globalni zlatni ETF-ovi prošle godine zabilježili su rekordnih 89 milijardi dolara priliva kapitala, dok je ukupna vrijednost njihove imovine dostigla 559 milijardi dolara.
Šta je preokrenulo tržište?
Situacija se promijenila početkom 2026. godine. Nakon rekordnog rasta, investitori su postali oprezniji, a očekivanja da bi američke Federalne rezerve (Fed) mogle povećavati kamatne stope dodatno su oslabila interesovanje za zlato.
Zatim je izbio rat na Bliskom istoku, ali se dogodilo nešto što mnogi investitori nisu očekivali. Umjesto da zlato nastavi da raste kao sigurno utočište u vrijeme krize, počela je njegova masovna prodaja.
Kuper objašnjava da je zlato tada postalo izvor likvidnosti, odnosno imovina koju je moguće brzo prodati kako bi investitori došli do gotovine kada im je novac potreban.
Takva prodaja pokrenula je pad cijene, jer su investitori počeli da koriste zlato za obezbjeđivanje novca, umjesto da ga zadržavaju kao zaštitu od tržišnih neizvjesnosti.
Zašto jači dolar i više kamate obaraju cijenu zlata?
Evan Mils (Evan Mills), finansijski savjetnik kompanije Scholar Financial Advising, podsjeća da su niže kamatne stope, očekivanja njihovog daljeg smanjenja i slabljenje dolara ranije pogodovali rastu cijene zlata.
Kada kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije jer držanje gotovine i pojedinih drugih oblika imovine donosi manje prinose.
Međutim, sada se dešava suprotno. Američki dolar jača, prinosi na državne obveznice rastu, a investitori očekuju strožu monetarnu politiku.
Zlato ne donosi kamatu niti dividendu, pa u takvim okolnostima postaje manje privlačno u poređenju sa ulaganjima koja obezbjeđuju redovan prihod.
Dodatnu zabrinutost izazvala je izjava člana Odbora guvernera Federalnih rezervi Kristofera Volera (Christopher Waller), koji je ove sedmice pomenuo mogućnost povećanja kamatne stope za 50 baznih poena, odnosno 0,5 procentnih poena.
Mils ističe da su veći prinosi na državne obveznice i snažniji dolar znatno povećali oportunitetni trošak držanja imovine koja ne donosi prihod.
Može li se zlato oporaviti?
Uprkos velikom padu, dugoročni razlozi zbog kojih investitori kupuju zlato nisu nestali.
Centralne banke i dalje drže velike količine ovog plemenitog metala, dok zabrinutost zbog globalnog duga, inflacije i geopolitičkih napetosti ostaje prisutna.
Ipak, za povratak stabilnijeg rasta biće važno da se smanji pritisak prodaje i promijene očekivanja u vezi sa kamatnim stopama.
Prema analizi Svjetskog savjeta za zlato, objavljenoj početkom novembra, uslovi za eventualni oporavak povoljniji su nego tokom pojedinih ranijih velikih padova, ali je teško procijeniti kada bi cijena mogla dostići najniži nivo.


