Bruto domaći proizvod (BDP) BiH po stanovniku u 2022. godini bio je čak 65 odsto ispod prosjeka Evropske unije (EU), a dodatna otežavajuća okolnost za bh. građane je činjenica da situacija nije dobra ni kada je u pitanju poređenje sa regionom, jer podaci koje je objavio Eurostat kažu da je gore samo u Albaniji.
Informacije koje stižu iz istog izvora govore da je i stvarna individualna potrošnja građana BiH bila daleko od Evrope, preciznije rečeno 58 odsto ispod prosjeka EU.
Zbog navedenog, struka u odgovoru na pitanje koliko je ovo realna slika ne može reći ništa blaže od toga da – nema ekonomskog razvoja i boljeg života bez strateškog pristupa domaćih vlasti da se iskorijene dugogodišnji problemi poput korupcije i političkih nesuglasica, te poboljšanja poslovnog okruženja.
“Nažalost, bojim se da mi u ovom smislu jedino statistički ‘popravljamo’ stanje jer se stanovništvo nastavlja masovno iseljavati i da zbog manjeg broja ‘glava’ uskoro možemo imati fiktivno statističko povećanje svih pokazatelja po glavi stanovnika”, navodi ekonomista Igor Gavran.
On ipak podsjeća da je iznos sredstava koje BiH dobija iz inostranstva prilično veliki, te jedan od razloga što bh. ekonomija uopšte opstaje već dugo godina, uprkos lošim ekonomskim parametrima.
“Sve to nam govori da individualni napori uspješnih bh. privrednika, kojih svakako ima, nisu dovoljni za ekonomski razvoj bez ozbiljnog strateškog pristupa domaćih vlasti i poboljšanja poslovnog okruženja, koje bi onda domaćim kompanijama olakšalo poslovanje, a strane privuklo da ulažu u BiH. Odavde ulagače odvlače politička nestabilnost, korupcija”, kaže Gavran, koji na pitanje šta još može realno podići BDP, odgovara:
“Efikasno upravljanje javnim finansijama i plasiranje rekordnih sredstava od prikupljenih poreza i drugih dažbina u svrhu podrške ekonomskom razvoju i kapitalnih projekata. U suprotnom je jedino izvjestan trend s početka komentara – dalje iseljavanje i privremeni fiktivni statistički napredak, uz stvarno dalje pogoršanje stanja”, dodao je ovaj ekonomista za “Nezavisne novine”.
Iz udruženja potrošača, osim što potvrđuju svaku izgovorenu riječ ekonomskih stručnjaka, još oštrije pristupaju komentarisanju ove teme.
“Moramo znati da je BiH jedna od zemalja sa najvećom korupcijom na svijetu. Tu će teško doći do stranih investicija, ne trebamo se zavaravati, tu pravi i veliki poduzetnici neće doći. Ovaj ambijent privlači samo ološ iz regiona i svijeta, dakle ne prave investitore, koji su nama prijeko potrebni”, kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.
Ništa umjerenije Bago se nije osvrnuo ni na podatak da je potrošnja bh. građana gotovo 60 odsto ispod prosjeka Evropske unije, prenose Nezavisne.
“Naša prosječna plaća je manja nego što je stvarna slika. Mi uzimamo srednju statističku vrijednost te plaće, jer u obzir uzimamo plaće ljudi iz administracije, a kojih možda imamo najviše u regionu, pa čak i u svijetu. Kod njih su plaće veće, pa dobijemo nekakav iznos koji nije prosjek, jednostavno 1.200 KM nije prosjek u BiH, jer imamo ljude koji rade u trgovinama i na drugim radnim mjestima”, naglasio je Bago.
Kada je u pitanju region, očekivano, ubjedljivo najbolje stoji Slovenija, čiji je BDP po stanovniku bio ispod 10 odsto prosjeka EU.
Slijedi Hrvatska sa 30 odsto, Crna Gora sa 50 odsto ispod prosjeka EU, Srbija sa 56 odsto, Sjeverna Makedonija sa 58 odsto, te Albanija sa 66 odsto ispod prosjeka EU.
Bez konkurencije kada je u pitanju BDP po stanovniku u Evropi je Luksemburg, koji je, kada se u obzir uzme svih 36 država uključenih u ovo poređenje, imao dva i po puta jači bilans od prosjeka EU.
Na drugom mjestu među državama članicama EU je Irska, sa 133 odsto iznad prosjeka, a slijede Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Belgija.
