BiH za uvoz mesa dala 395 miliona KM, farmeri upozoravaju na kvalitet
Bosna i Hercegovina je za prvih deset mjeseci ove godine uvezla žive životinje, meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 449,5 miliona KM, dok je izvoz istih proizvoda iznosio svega 52,7 miliona KM. Posebnu zabrinutost domaćih proizvođača izaziva kvalitet uvezenog mesa, za koje tvrde da se u pojedinim evropskim zemljama nakon određenog perioda koristi za ishranu kućnih ljubimaca.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najveći dio uvoza odnosi se na goveđe i svinjsko meso, za koje je tokom deset mjeseci izdvojeno oko 395 miliona KM.
Uvezeno je gotovo 24,3 miliona kilograma svježeg i rashlađenog goveđeg mesa, vrijednog 283,7 miliona KM, kao i oko 2,25 miliona kilograma smrznute govedine, za koju je plaćeno 24,9 miliona KM. Istovremeno, uvoz svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa dostigao je 19,3 miliona kilograma, a njegova vrijednost iznosila je skoro 86,9 miliona KM.
Domaći farmeri već duže vrijeme upozoravaju na prekomjeran uvoz i razlike u propisima koji regulišu upotrebu smrznutog mesa. Kako navode, u BiH je dozvoljena njegova upotreba do godinu dana, dok je prema pravilima na koja ukazuju za tržište Evropske unije taj period ograničen na šest mjeseci.
Predstavnici proizvođača zbog toga su ranije tražili uvođenje carina od 10 odsto na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso, kao i dodatnih taksi po kilogramu uvezene robe. Međutim, njihovi zahtjevi do sada nisu rezultirali konkretnim mjerama.
O razmjerama problema govore i podaci o smanjenju domaće proizvodnje. Domaći farmeri su ranije mogli da zadovolje oko 40 odsto potreba tržišta za mesom, prije nekoliko godina taj udio pao je na oko 30 odsto, dok se sada procjenjuje na svega 15 do 20 odsto.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, upozorava da se u BiH uvozi smrznuto meso koje se u evropskim zemljama, prema njegovim riječima, nakon šest mjeseci može preusmjeriti za ishranu kućnih ljubimaca.
„Onda ga šalju u BiH, gdje završava u preradi. Riječ je o mesu koje grozno izgleda, vrlo ružne je boje i arome, a koje se, uz određene nutrijente, aditive, konzervanse, emulgatore, ‘poboljšava'“, rekao je Maljčić za Srpskainfo.
Prema njegovim tvrdnjama, takvo meso se najčešće koristi za proizvodnju kobasica, salama i pašteta, a kvalitet tih proizvoda smatra spornim zbog karakteristika sirovine koja se koristi u preradi.
Maljčić ukazuje i na velike razlike u cijenama domaćeg i uvoznog mesa. Kako navodi, kilogram svinjskog mesa u pojedinim marketima prodaje se za četiri do pet KM, što je približno cijeni kilograma žive vage domaće svinje. Zbog nemogućnosti da plasiraju svoju robu po konkurentnim cijenama, sve veći broj domaćih proizvođača odustaje od uzgoja i suočava se sa dugovima i gubicima.
Slične probleme imaju i uzgajivači junadi. Kao primjer navode cijenu telećih rebara iz uvoza, koja se u marketima u Republici Srpskoj prodaju za 14 do 15 KM po kilogramu, dok kilogram žive vage teladi košta približno 15 KM.
Farmeri smatraju da ovakva tržišna situacija dodatno otežava opstanak domaće proizvodnje, dok istovremeno pogoduje uvoznicima i prerađivačima koji raspolažu jeftinijom sirovinom.
