Studentska lista i nakon izborne pobjede odlučuje na plenumima: Ko će voditi Skupštinu i Vladu?
Studentski pokret u Srbiji i nakon izborne pobjede nastavlja da primjenjuje princip plenumsog odlučivanja, pa se o imenima budućih funkcionera u Narodnoj skupštini i Vladi još razgovara unutar studentskih tijela i univerzitetskih centara. Ipak, pred pokretom se otvara pitanje kako zadržati ovakav model odlučivanja nakon preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom.
Iako je Studentska lista osvojila 140 od ukupno 250 poslaničkih mandata na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra, još nije objavljen kompletan spisak kandidata za najvažnije funkcije u budućoj vlasti. Posebnu pažnju javnosti privlači izbor predsjednika Narodne skupštine, mandatara za sastav Vlade i budućih ministara.
Prema izjavama pojedinih kandidata sa Studentske liste, o kadrovskim rješenjima i dalje se odlučuje kroz studentska tijela, uz usaglašavanje stavova na nivou univerzitetskih centara širom Srbije.
Urednik portala „Savremena politika“ Nikola Burazer ocijenio je da je takav način odlučivanja razumljiv imajući u vidu način na koji je studentski pokret nastao i funkcionisao tokom protesta. Međutim, upozorio je da će novi politički položaj zahtijevati brže donošenje odluka.
„Neophodno je da se održi vid demokratičnosti koji je oblikovao pokret od samog početka“, rekao je Burazer, ističući da će biti potrebno pojednostaviti pojedine procedure kako bi se odgovorilo na zahtjeve upravljanja državnim institucijama.
Kako prenose Nezavisne, buduća poslanica Studentske liste Mirjana Nikolić izjavila je da se trenutno čekaju odluke studentskih tijela o kadrovskim prijedlozima. Prema njenim riječima, usaglašavanje se odvija na nivou svih univerzitetskih centara, a očekuje se da i sami kandidati za buduće funkcije dobiju priliku da se izjasne o prijedlozima.
Nikolić je navela da osoba predložena za predsjednika Skupštine mora dati saglasnost za kandidaturu, te da predstavnici Studentske liste neće osporavati odluke studentskih tijela.
O izboru predsjednika parlamenta govorio je i Dejan Šoškić, kandidat sa Studentske liste i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije. On je potvrdio da je dogovor o toj funkciji postignut, ali da će ime kandidata javnosti saopštiti studentski pokret.
Šoškić je istovremeno ukazao na to da izabrani poslanici, nakon ulaska u parlament, u skladu sa zakonom samostalno raspolažu svojim mandatima.
„Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces“, poručio je Šoškić.
Plenumsko odlučivanje predstavlja osnovni model organizovanja studentskog pokreta od početka protesta. Na plenumima svaki učesnik ima mogućnost da iznese mišljenje ili prijedlog, dok se odluke donose glasanjem, najčešće prostom većinom.
Između zasjedanja plenuma, rad se odvija kroz različite radne grupe zadužene za komunikaciju sa javnošću, društvene mreže, organizaciju protesta i druge aktivnosti.
Ipak, prelazak iz protestnog pokreta u političku strukturu koja upravlja državom donosi drugačije okolnosti. Burazer smatra da će biti potrebno uspostaviti jasne mehanizme odnosa između studentskog pokreta, poslaničke grupe i buduće Vlade, jer se odluke o upravljanju državom ne mogu uvijek donositi na isti način kao tokom protesta.
Konstitutivna sjednica novog saziva Narodne skupštine Srbije zakazana je za 17. novembar, nakon čega slijedi postupak izbora skupštinskog rukovodstva i formiranja nove Vlade.
