Crna Gora, Sjeverna Makedonija, a možda i Albanija biće prve tri zemlje koje bi u 2024. godini izvjesno mogle najviše profitirati od novog Plana za rast EU za region zapadnog Balkana.

Srbija bi, ukoliko dođe do napretka u dijalogu između Beograda i Prištine, mogla naknadno da se pridruži, a BiH je i dalje zaglavljena u nedostatku reformi, smanjivanju medijskih i građanskih sloboda i nepostojanju političke volje da dođe do napretka u evropskim integracijama.

Kako kažu u Evropskoj komisiji, plan koji je predstavljen u novembru težak je šest milijardi evra, a sadrži četiri komponente: jačanje ekonomskih integracija regiona u zajedničko tržište EU, stvaranje jedinstvenog tržišta među državama na zapadnom Balkanu, ubrzavanje reformi koje se tiču temeljnih ljudskih prava i finansijska pomoć za sprovođenje svih ovih reformi.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da EU i ključne zemlje članice smatraju da je ovaj plan dobra i poštena ponuda za region i ne očekuje da će Brisel ponuditi neke drugačije ili dodatne benefite.

“U tom smislu razgovarati o tome da će EU u ovoj godini za region izaći s nekom većom ponudom s obzirom na to da imamo izbore za Evropski parlament, ali i neke važne nacionalne izbore je nerealno ukoliko ne dođe do nekih dramatičnih promjena u regionu”, smatra on. Pod dramatičnim promjenama Ćerimagić smatra ili upadanje regiona u negativnu spiralu nasilja ili smanjenja bezbjednosti, što bi automatski natjeralo EU da redefiniše svoj plan, ili da dođe do drugačije političke ponude iz samog regiona.

“Zasad su poruke koje stižu iz Beograda, Skoplja i Sarajeva da je Program za rast odličan i da je dobro što je donesen i zato je teško očekivati da će EU izaći sama s nečim puno većim ako već same zemlje ne traže više”, smatra on.

I Ćerimagić smatra da su zasad Crna Gora, Sjeverna Makedonija i možda Albanija zemlje koje imaju najviše šansi da prihvate plan.

“Mišljenje EU je da sada za region postoji dobra ponuda i da će one zemlje koje žele da provode reforme kao što su Crna Gora, potencijalno Sjeverna Makedonija nakon izbora i sve češće spominjana Albanija, raditi na provođenju plana. EU očekuje da će na osnovu toga plan pokrenuti ne samo te zemlje, nego naknadno i ostatak regiona”, smatra on.

U regionu se i dalje najveća debata vodi o tome da li će se regionalne evropske integracije sprovesti kroz ‘Otvoreni Balkan’, inicijativu koju su započele Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, ili kroz Berlinski proces, koji je inicirala Angela Merkel, njemačka kancelarka, prije nekoliko godina.

Berlinski proces obuhvata sve zemlje u regionu, ali je manje napredovao od “Otvorenog Balkana”, koji, međutim, obuhvata samo tri zemlje.

Staša Košarac, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, rekao je da će pozvati privrednike u FBiH da zajedno lobiraju u Sarajevu da se BiH priključi “Otvorenom Balkanu”.

“Vidljivo je da privrednici Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije imaju određene benefite, a naši nemaju. Јa ću tu uložiti dodatne napore, prije svega sa privrednicima iz FBiH, da to pitanje otvorimo. U nekim razgovorima oni su jasni u stanovištu da to treba da uradimo, ali žao mi je što postoje neki otpori u Predsjedništvu BiH da to stavimo u fokus”, rekao je Košarac.

Edi Rama, premijer Albanije, koji je prije nekoliko mjeseci rekao da je “Otvoreni Balkan” ispunio svoju svrhu, sada tvrdi da je bio pogrešno shvaćen.

“Nikad nisam rekao da sam zatvorio ‘Otvoreni Balkan’, to je smiješan izraz. Rekao sam nešto sasvim drugo što je rečeno u određenom kontekstu i izričito sam rekao da je to ispunilo svoju misiju u tom kontekstu, ali da je sama inicijativa poput drugih inicijativa i koju ja ne zatvaram niti otvaram”, rekao je Rama na novogodišnjoj pres-konferenciji u Tirani.