Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.

“Mi smo glas zdravog razuma u Europi”, rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao: “Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalifikuju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.”

Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde evra iz fondova EU za snabdijevanje ukrajinske privrede do 2024. te dodatne 24 milijarde evra u vojnoj podršci.

Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski poslanici.

“Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku”, upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.

Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, uprkos širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestonica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.

Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila da deblokira oko 10,2 milijarde evra od više od 30 milijardi evra sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.

Iako se otključavanje sredstava smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, funkcioneri u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu pokazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.

Promjena krivičnog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.

Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula von der Lajen rekla je Evropskom parlamentu: “Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom, kada bude pregovarala o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.”

Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjeta Norveškoj: “Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.”

Evropska komisija je sugerisala da je sada ispunjeno šest od sedam preduslova za početak službenih pregovora o pristupanju.

Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.

Kako bi izašao ususret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantuje pravo studiranja na vlastitom jeziku. Takođe je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela municije protiv Kijeva

Niko u Briselu ne sugeriše da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.

Orban je rekao francuskom nedjeljniku Le Point da njegov stav “nije baš veto” pa dodao: “Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.”

To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.

Do još jedne pukotine u protivukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je juče, kada je šef njegovog kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.

“Ali ako EU inzistira na tome da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana”, rekao je za Bloomberg.

Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.

On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski rizikuje da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći uticaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfovati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.

Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi evra vojne i ekonomske pomoći.

Za mađarskog čelnika uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”, korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde evra otključanih EU fondova.

“Nećemo napustiti Brisel”, rekao je sinoć za web-stranicu Mandiner pa dodao: “Okupiraćemo ga”, prenosi Index.