Ekonomija

Folksvagen odlučuje o Seatu

Folksvagen odlučuje o Seatu

Folksvagen grupa razmatra sudbinu Seata, a među opcijama je i gašenje marke. Istovremeno, nestanak imena mogao bi otvoriti prostor kineskim proizvođačima baš u segmentu u kojem grupa ne smije da izgubi kupce.

Španski mediji ocjenjuju da je brend ostavljen bez jasnog smjera: novih modela nema godinama, nema ni plana proizvoda ni elektrifikacije, a ulaganja grupe gotovo u cijelosti idu Kupri, piše Klix.

Na stolu su tri ishoda. Prvi je potpuno ukidanje Seata, uz nastavak investicija u Kupru. Drugi je da sva proizvodnja pređe pod ime Kupra. Ta varijanta smatra se najmanje vjerovatnom, jer je Kupra postavljena kao polupremium marka između Folksvagena i Audija, s težištem na električnim vozilima. Klasični automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem slabo bi se uklopili u tu poziciju.

Treći scenario predviđa da Seat postane jeftiniji brend, orijentisan na pristupačne hibride i motore s unutrašnjim sagorijevanjem, po logici Dacije, uz moguće tješnje vezivanje za Škodu. Portal motor.es taj pravac razradio je kao najrealniji: Seat bi ciljao kupce kojima je cijena prva stavka, uz jednostavnije i štedljive automobile.

Takav smjer ima uporište i u evropskim pravilima. Ako zabrana prodaje novih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem 2035. ostane kakva jeste, jeftin i efikasan segment još godinama može biti komercijalno bitan.

Čak i ako pogon u Martorelu nastavi da radi, nestanak Seata kao marke oko 2029. povukao bi i gubitak vlastitih struktura – tehničkog centra, dizajnerskog centra i distributivne mreže. Nestanak imena i gubitak radnih mjesta nisu isto, iako se na duži rok mogu preklapati.

Povjerenje Folksvagena u Seat narušeno je još s Toledom treće generacije. Grupi je trebala klasična trovolumenska limuzina, a Seat je u praksi ponudio Alteu s dograđenim prtljažnikom. Model je komercijalno propao. Hitno rješenje bio je Ekseo, u suštini prepakovani Audi A4 B7. Taj epizoda obilježila je kasniju spremnost grupe da ulaže u španski brend.

Odnos snaga dodatno je pomjerila Škoda, koja je u grupu ušla 1991. Do sredine 2006. prodavala je oko 31 odsto više automobila od Seata i učvrstila se kao treći brend po obimu.

Paradoks je u tome što Seat, iako zapostavljen, i dalje pokriva niži cjenovni razred. Jedan rukovodilac Folksvagen grupe priznao je da bi, ukoliko Seat nestane, „vjerovatno izgubili mnogo kupaca u korist Kineza“.

Decenijama je Seat bio „dovoljno dobar i jeftiniji“ Folksvagenov brend. Taj prostor sada napadaju BYD, Čeri i MG, posebno u Španiji i Italiji. Gašenje španske marke zato bi moglo otvoriti vrata kineskoj konkurenciji tamo gdje grupa mora da brani tržište.

Kupra je, prema navedenim dokumentima, 2025. prodala 328.800 vozila, 17 odsto više od Seata. I pored toga, potpuno ukidanje Seata ostaje rizično, jer bi Folksvagen ostao bez brenda koji drži donji cjenovni segment.

Izvor:Klix