Nafta iznad 105 dolara, dizel u BiH mogao probiti četiri KM

Novi rast cijena goriva u BiH je na pomolu, a dizel bi, ukoliko cijena barela nafte na svjetskom tržištu dostigne 110 dolara, mogao preći četiri KM po litru.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kazao je za Nezavisne da je cijena barela na svjetskim berzama trenutno iznad 105 dolara, te da bi njen dalji rast mogao donijeti novo poskupljenje goriva u BiH.

“Ako se situacija na Bliskom istoku bude komplikovala, tako će rasti i cijena barela nafte. Niko ne može garantovati šta će se dešavati kada je riječ o ratnim sukobima i njihovom daljem razvoju”, kazao je Bečarević.

On ističe da će dalja kretanja cijena prvenstveno zavisiti od cijene barela nafte, dok bi se rast troškova energenata mogao preliti i na ostale proizvode i usluge, budući da skuplje gorivo povećava troškove transporta i proizvodnje.

Ipak, ekonomista Igor Gavran smatra da novi rast cijena goriva ne bi smio biti opravdanje za nova poskupljenja drugih proizvoda i usluga.

“Dok je novi rast cijena goriva izvjestan, nema apsolutno nikakvog osnova da bilo šta drugo poskupi i za jedan fening. Cijene praktično svih proizvoda i usluga u BiH rasle su uz izgovore rasta cijena goriva ranije, a nisu padale kada su cijene goriva bile niže. Neke, poput taksi usluga, čak su ekstremno povećane”, kazao je Gavran.

Dodao je da ni ranija poskupljenja nisu bila opravdana, jer su cijene, kako kaže, i ranije bile neopravdano visoke.

“Ali sada pogotovo ne samo da bi svako poskupljenje koje se pravda cijenama goriva bilo neopravdano, već bi trebalo biti i sankcionisano”, istakao je Gavran.

Sa druge strane, ekonomista Milenko Stanić smatra da će se rast cijena energenata i troškova proizvodnje neminovno odraziti na cijene robe i usluga.

“Danas je gotovo nezamislivo obavljati bilo kakvu proizvodnju bez upotrebe energenata i prevoza, tako da se svako povećanje tih troškova vrlo brzo ugrađuje u krajnju cijenu proizvoda”, kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, u BiH se povećanje cijena goriva gotovo odmah prenosi na cijene finalnih robe i usluga.

“U nekim drugim, manje zavisnim ekonomijama potrebno je nekoliko mjeseci da se rast ulaznih troškova prelije na krajnje proizvode. Kod nas se to dešava veoma brzo, u kratkim periodima”, naveo je Stanić.

Stanić upozorava da će novi rast cijena energenata imati snažan uticaj na životni standard građana, posebno ukoliko istovremeno dođe i do povećanja cijena električne energije.

“Zanimljivo je, međutim, da su cijene nafte ranije dostizale i oko 115 dolara po barelu, dok su prodajne cijene na našim benzinskim pumpama tada bile približno na nivou na kojem su i danas, kada je cijena nafte oko 100 dolara po barelu”, pojasnio je Stanić.

Kako kaže, to pokazuje da se kod nas cijene često formiraju na višem nivou nego što bi to objektivni troškovi ili tržišne okolnosti zahtijevali.

“Na takvo kretanje utiče više faktora, među kojima su i monopolske pozicije pojedinih trgovaca i distributivnih lanaca. Postoji i praksa da se unaprijed očekuju nova poskupljenja i da se takva očekivanja već ugrađuju u cijene proizvoda na benzinskim stanicama”, kazao je Stanić.

On upozorava da će dodatni rast cijena energenata predstavljati novi udar na kućne budžete.

“Dodatni problem predstavlja činjenica da se očekuje i rast cijena električne energije do kraja godine. Kada imate istovremeno rast cijena goriva i električne energije, govorimo o dva ključna troškovna faktora koji ulaze praktično u svaki segment proizvodnje i poslovanja”, rekao je Stanić.

Ističe da bi takva kretanja mogla ponovo ubrzati inflaciju.

“Iako je ranije došlo do određenog smirivanja inflatornih pritisaka, inflacija je kod nas i dalje relativno visoka i kreće se oko 4,6 odsto na godišnjem nivou. Očigledno je da možemo očekivati da, posebno početkom naredne godine, inflatorni pritisci ponovo budu izraženiji”, kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, građani bi se zbog toga mogli suočiti sa novim rastom troškova koji neće biti lako pratiti povećanjem realnih plata.

“To znači dalji pad životnog standarda stanovništva. Naša potrošačka struktura je takva da najveći dio prihoda građani izdvajaju za hranu, komunalne potrebe, prevoz i druge osnovne životne troškove. Zbog toga se svaki, čak i relativno mali, rast cijena u tim sektorima direktno i snažno odražava na kućne budžete”, istakao je Stanić.

Kako je pojasnio, povećanje plata, koje se uglavnom dešava administrativno kroz povećanje minimalne plate, ne može jednostavno pratiti rast troškova života.

“Istovremeno, rast plata predstavlja i jedan od faktora koji može dodatno uticati na inflaciju. Svako povećanje troškova rada proizvođači, nažalost, implementiraju u cijene svojih robe i usluga. Naši proizvođači nemaju dovoljno kapaciteta niti produktivnosti da mogu ispratiti stalno povećanje troškova”, kazao je Stanić.

Dodao je da, osim povećanja cijena energenata, postoji i kontinuirano povećanje cijene radne snage, dok troškovi rada čine značajan dio ukupnih kalkulacija proizvođača.

“Svako povećanje cijene rada do sada se, nažalost, u konačnici prelivalo na povećanje cijena robe i usluga. Zbog toga nominalno povećanje plata ne može u potpunosti pratiti rast inflacije. Uvijek se, na kraju, dešava da inflacija bude iznad rasta plata”, zaključio je Stanić.

Takva kretanja, prema njegovim riječima, mogu dovesti do nastavka puzajuće inflacije, smanjenja kupovne moći i dodatnog pritiska na životni standard građana.