Hrvatska je ponoć obilježila ulazak u šengenski prostor simboličnim skidanjem ploče na graničnom prelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svetlom slobodnog prolaska na mestu nekadašnje granične kontrole koja od noćas odlazi u istoriju. “Otvorili smo vrata Evropi bez granica”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović na Bregani. “Večeras slavimo nov dan, novu godinu, novu Evropu s Hrvatskom u Šengenu”, dodao je.

S početkom 2023. Hrvatska je postala nova članica šengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svetu, u kojoj se nalaze sve članice Evropske unije, osim Bugarske i Rumunjske, Kipra i Republike Irske, te još četiri države koje nisu članice EU: Švajcarska, Island, Lihtenštajn i Norveška.

Tim povodom u novogodišnjoj noći upriličene prigodne svečanosti na brojnim graničnim prelazima na granici sa Slovenijom i Mađarskom, uključujući i jedan od najvećih prelaza na hrvatsko-slovenačkoj granici Breganu-Obrežje. Političari iz Hrvatske i Slovenije okupili su se kako bi proslavili ovaj veliki trenutak.
Hrvatska je ponoć obeležila ulazak u šengenski prostor simboličnim skidanjem ploče na graničnom prelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svetlom slobodnog prolaska na mestu nekadašnje granične kontrole koja od noćas odlazi u istoriju. “Otvorili smo vrata Evropi bez granica”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović na Bregani. “Večeras slavimo nov dan, novu godinu, novu Evropu s Hrvatskom u Šengenu”, dodao je.

S početkom 2023. Hrvatska je postala nova članica šengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svetu, u kojoj se nalaze sve članice Evropske unije, osim Bugarske i Rumunjske, Kipra i Republike Irske, te još četiri države koje nisu članice EU: Švajcarska, Island, Lihtenštajn i Norveška.


Tim povodom u novogodišnjoj noći upriličene prigodne svečanosti na brojnim graničnim prelazima na granici sa Slovenijom i Mađarskom, uključujući i jedan od najvećih prelaza na hrvatsko-slovenačkoj granici Breganu-Obrežje. Političari iz Hrvatske i Slovenije okupili su se kako bi proslavili ovaj veliki trenutak.

Govoreći za hrvatski RTL o promenama koje donosi članstvo Hrvatske u Šengenu, glavni direktor policije Nikola Milina rekao je nedavno da će to značiti ukidanje 73 granična prelaza, a prema Sloveniji i Mađarskoj kontrole neće biti.

Postojaće, dodao je, mogućnost unutrašnjih kontrola, ali samo u slučajevima posebnih razloga i ugrožene bezbednosti.
Povremene kontrole su kompenzacijske mere koje ćemo i mi raditi u unutrašnjosti teritorija, to ne znači da niko nikoga neće kontrolisati, ali se to neće raditi kao sada, neće biti kontrole na graničnim prelazima, pojasnio je Milina.

Istakao je da se Hrvatska već dugo pripremala za ovakvu odluku i potpunu primenu Šengena.

“Već su određeni zakoni i uredbe u pripremi i pripremili smo tačno za svakog policajca individualno. Neki će se vratiti na spoljnu granicu, odakle gravitiraju, a neki će raditi na tzv. kompenzacijskim merama. Što se tiče kućica, rampe neće biti, a uspostaviće se slobodan koridor za nesmetano kretanje”, istakao je Milina.

Dodao je da hrvatska granična policija već koristi najmoderniju opremu pa 1. januara neće stići nikakva na spoljnim granicama.

Šta to znači za Srbiju?
Što se tiče građana trećih država koji prelaze granicu, a u koje spada i Srbija, prema navodima HRT-a od pre nedelju dana, najavljene su promene koje će stupiti na snagu kada se uvede novi informatički sistemi na samu granicu, što se očekuje sledeće godine. Međutim, pomenuti sajt nije precizirao o kojim konkretnim promenama je reč.

Zasad nije planirano proširenje graničnih prelaza prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

Novi izazovi
Problem ilegalnih migracija, kako je to najavio pre nekoliko dana Božinović, neće biti izazov za policiju samo u ovom, već i u sledećim decenijama, a za opremanje policije za čuvanje spoljnjih granica planira se da se iskoriste i sredstva iz fondova EU.

“Međutim, taj proces usavršavanja i tehničkog opremanja nikad neće stati s obzirom na to da smo mi tu gde jesmo. Bez fondova EU to ne bi bilo moguće. Mi smo povukli oko 220 miliona evra. Za sledeće finansijsko razdoblje predviđeno je 250 miliona eura. S tim da kod tih 220 mi smo nasledili oko 85 miliona, a sve ovo drugo je bilo nešto za što smo se sami izborili unutar Evrope”, rekao je tada Božinović.

Iako od 1. januara više nema kontrole na granici, to međutim ne znači da kod sebe ne treba da imate lične dokumente, pa su tako iz slovenačke policije podsetili da je nužno imati lične dokumente.