Krišok na čelu OHR-a, iz Republike Srpske traže kraj Šmitovog nasljeđa
Američki diplomata Luis Krišok zvanično je preuzeo dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska Kristijana Šmita.
Njegovo imenovanje uslijedilo je nakon odluke Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK), koji je Krišoku povjerio obavljanje funkcije do izbora novog visokog predstavnika u punom mandatu.
U prvom obraćanju javnosti Krišok je poručio da će djelovati u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i ovlašćenja koja pripadaju visokom predstavniku, naglašavajući da OHR ostaje posvećen očuvanju mira, stabilnosti i podršci institucijama BiH.
– Naš prioritet ostaje očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, kao i dosljedna primjena Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka – istakao je Krišok.
Promjena na čelu OHR-a izazvala je različite reakcije u Republici Srpskoj. Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da nema potrebe za imenovanjem novog visokog predstavnika, navodeći da je sasvim dovoljno da u BiH ostane zamjenik visokog predstavnika.
– Bonska ovlašćenja su za Republiku Srpsku neprihvatljiva. Dok god postoji takav nedemokratski mehanizam, BiH nema perspektivu – poručila je Cvijanovićeva.
Sličan stav iznio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji smatra da odlazak Kristijana Šmita predstavlja politički poraz koncepta međunarodnog nametanja odluka.
Prema njegovim riječima, naredni korak trebalo bi da bude poništavanje svih odluka koje je Šmit donio tokom svog mandata.
– Dobro je što odlazi, ali posljedice njegovog djelovanja ostaju. Nijedna odluka niti zakon koji je samovoljno nametnuo ne bi trebalo da ostanu dio pravnog sistema BiH – rekao je Košarac, ponovivši stav da Šmit nikada nije imao legitimitet za obavljanje funkcije.
Koliko je realno da institucije Republike Srpske ili BiH preispitaju ili stave van snage odluke bivšeg visokog predstavnika, te da li bi aktuelni vršilac dužnosti dozvolio takav razvoj događaja, komentarisao je bivši ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović.
On smatra da određene Šmitove odluke mogu biti predmet preispitivanja, ali ne očekuje da će Luis Krišok tokom privremenog mandata donositi poteze koji bi dodatno opteretili političke prilike u BiH.
– Vjerujem da neće ulaziti u ozbiljnije političke procese dok se ne izabere novi visoki predstavnik. Očekujem da će se njegov rad uglavnom svesti na administrativne i tekuće poslove, bez donošenja odluka koje bi imale dalekosežne političke posljedice – ocijenio je Aćimović.
Podsjećamo, Upravni odbor PIK-a najavio je da bi izbor novog visokog predstavnika trebalo da bude okončan što je prije moguće, a kao krajnji rok za postizanje dogovora pominje se 14. jul.
