Mađarski naučnici objavili su da postoji veliko neslaganje u podacima o poreklu kovida 19, kao i da su Kinezi uklonili ključne uzorke iz genetske baze podataka.

Rana verzija kovida-19, za koju se čini da je nastala u laboratoriji, otkrivena je u uzorcima kineske biotehnološke kompanije, piše Sara Knepton, urednica naučne redakcije Telegrafa.

Ovo otkriće daje za pravo tvrdnjama da je virus možda nastao kao laboratorijski eksperiment koji je slučajno procureo.

Stručnjaci za bioinformatiku s Veterinarskog fakulteta i Univerziteta Lorand u Budimpešti došli su do otkrića slučajno dok su ispitivali genetske podatke iz uzoraka tla prikupljenih s Antarktika krajem 2018. i početkom 2019. godine.

Uzorci su poslani u Sangon Biotech u Šangaju na ispitivanje u decembru 2019., gde su kontaminirani dosad nepoznatom varijantom kovida-19.

Varijanta ima mutacije koje premošćuju jaz između koronavirusa slepog miša i najranijeg soja iz Vuhana, tako da može biti verzija virusa predaka, odnosno već postojećeg, piše Telegraf.

Jedinstvene mutacije
Uzorci takođe sadrže DNK hrčaka i majmuna, što sugeriše da je rani virus možda bio uzgajan u životinjskim staničnim linijama.

“Jedinstvene mutacije upućuju na to da je to varijanta predaka. Dakle, ako je određen recimo sredinom decembra, pre nego što iko identifikovao virus kod ljudi i pokušao da ga uzgaja u laboratorijima, onda to ukazuje na tajne uzorke u laboratorijima 2019. – rekao je Vikont Ridlej, autor knjige ‘Viral: The Search for the Origin of Covid-19’.

“Oni nisu od tuljana ili pingvina, već od afričkih zelenih majmuna i kineskih hrčaka. Obe vrste su izvor najčešće korišćenih laboratorijskih staničnih linija”, rekao je Ridlej o otkrivenom životinjskom DNK.

Tačan datum kada je izvršena izdvajanja DNK nije siguran. Međutim, istraživači kažu da bi, ako se to dogodilo u decembru 2019., virus mogao biti predak izvornog ljudskog soja iz Vuhana.

Ako je ipak izdvojen početkom 2020., možda je bio kontaminiran eksperimentima koje su proveli istraživači koji su pokušavali saznati više o virusu u nastajanju.

Antarktički uzorci
Dr. Džiz Blom, virolog iz Centra za istraživanje raka Frid Hatčinson u Sijetlu, ponovno je pregledao podatke i potvrdio da antarktički uzorci sadrže kovid-19 koji je imao tri ključne mutacije koje su približile koronaviruse šišmiša prvom ljudskom soju iz Vuhana.

Trenutno su kod šišmiša pronađeni najbliži prirodni srodnici covida-19. Jedan takav koronavirus šišmiša, pod nazivom RaTG13, pronađen je u štenama u provinciji Junana, u jugozapadnoj Kini, dok je nekoliko drugih, nazvanih Banal 20- 52, otkriveno je u Laosu, koji deli granicu s provincijom Junana.

Oba područja proučavali su ‘lovci na viruse’ s uzorcima koje su poslali istraživačima na Institutu za virusologiju u Vuhanu.

“Te tri mutacije su intrigantne jer su sve mutacije predaka koje pomeraju sekvencu ‘bliže’ srodnicima s koronavirusom šišmiša RaTG13 i Banal 20-52 u odnosu na prvi prijavljeni u Vuhanu sa pijace morskih plodova”, komentarisao je značaj otkrića dr Blum.

Iste mutacije
U maju 2021. tim američkih biologa evolucije objavio je istraživanje o tome kako bi predak kovida-19 trebao da izgleda, pa je došao do dve varijenate. Jedna je imala iste tri mutacije pronađene u uzorcima.

“Virus sa te tri mutacije u odnosu na Wuhan-Hu-1 jedan je od dva verovatna prethodnika za sve trenutno poznate ljudske SarsCov2 viruse”, dodao je dr. Bloom.

“Sve što možemo reći jest da su ovi uzorci kontaminirani u Sangon Biotechu s nekim ranijim virusima SarsCov2, od kojih su neki izgleda bili iz uzoraka gajenih u laboratoriji”, kazao je dr Bloom.

“Vremenska linija je ovde jako bitna. Ako su određeni u decembru 2019., onda je to veoma važno, jer Kina drži SarsCov2 viruse neotkrivenima sve do 31. decembra. Sve što možemo reći jest da su ovi uzorci kontaminirani u Sangon Biotechu s nekim ranijim virusima SarsCov2, od kojih su neki izgleda bili iz uzoraka uzgojenih u laboratoriji – kazao je dr. Bloom.

Mađarski tim kaže da su, kada su prvi put ukazali na neslaganje u podacima određivanja virusa, Kinezi odmah uklonili uzorke iz genetske baze podataka, iako su oni u međuvremenu obnovljeni, zaključuje svoj tekst Telegraf.