Deponija u Ramićima mogla bi se pretvoriti u ekološku katastrofu jer prema najavama iz preduzeća DEP-OT, odlaganje otpada na ovom lokalitetu trajaće do 30. juna.

Upozoravaju da sve ovo može izazvati teške posljedice na životnu sredinu kao i na zdravlje i živote samog stanovništva. Na ovu najavu, mještani okolnih naselja koji se nalaze u blizini deponije strahuju za svoje zdravlje, iako je i ono dosad bilo upitno.

Za Srpskainfo pričaju da konstantno nesnošljiv smrad dolazi sa ove deponije.

“Smrad je užasan. Razumijem ja sve da je ovo glavna regionalna deponija, ali je problem što se ona pretvara u ekološku katastrofu. Ne možemo izaći kako treba iz kuće da se skoro ne ugušimo. Još gore je što je ona gorila nekoliko puta i da tu nema nikakvog razvrstavanja. Sve bacaju ovdje. Mišljenja sam da ovo odavde treba skloniti što dalje od naseljenih mjesta gdje žive ljudi jer iz dana u dan postaje neizdrživo”, rekla je Milica S.

Slično govori i mještanka Ramića Stojanka Š. koja kaže da sve ovo postaje neizdržljivo. Smatra da Grad ne radi skoro ništa kada je u pitanju smeće i deponija.

“U gradu skoro da nema ni kontejnera za razvrstavanje drugačijeg materijala. Recimo, dešavalo se, što sam i ja viđala da se sve na deponiju baca pa i same baterije, plastičan otpad, i otpad koji je lako zapaljiv pa je dolazilo u par navrata i do požara upravo zbog toga. Tada nismo smjeli izaći iz kuće zbog toga”, istakla je Stojanka.

Iz Centra za životnu sredinu takođe upozoravaju na moguću ekološku katastrofu, ali i kritikuju samu deponiju u Ramićima kao nešto što utiče na životnu sredinu.

“Iako se radi na upravljanju deponije u Ramićima, lokalno stanovništvo nije zadovoljno i žali se na stanje na deponiji. Deponija utiče na njihov život jer se osjeti smrad, smeće se raznosi po širem području, a čak nije ograđeno područje deponije tako da životinje divlje i domaće dolaze na deponiju. Na to sve u 2022. godini, šest dana je deponija gorila, što je opasnost zbog zagađenja vazduha jer dim koji dolaze sa deponije je veoma opasan, a zatim i zbog mogućnosti eksplozija na deponiji”, istakla je Milica Končar iz Centra za životnu sredinu.

Ovakve situacije pokazuju, kaže Končareva, da se deponijom ne upravlja na odgovarajući način i da nema kapaciteta za otpad koji dolazi tj. da može da se taj otpad skladišti i da ne šteti okolnom stanovništu i životnoj sredini.

“Deponije jesu veliki problem i izvor zagađenosti o kojima se dovoljno ne priča, a pogotovo u slučaju Banjaluke gdje se u stvari ne govori koliko je deponija u Ramićima problem čitavog grada. Jer deponija Ramići se koristi za odlaganje otpada od 1976. godine, a ona već dugo vremena se trebala zatvoriti, a trenutno imamo situaciju da se problemi deponije i okolnog stanovništva guraju pod tepih i maksimalno se forsira deponija za dalje odlaganje jer sve promjene i alternative zahtijevaju strateško planiranje, ulaganje i dosta rada”, rekla je Končareva. Konkretni predlozi udruženja, smatra Končareva, jeste to da se sistemski krene razmišljati i rješavati problem otpada, a ne samo da se razmišlja o problemu na kraju, to jeste na deponiji.

“Trenutno procjena je da 70 odsto otpada koji završava na deponiji je sekundarna sirovina- biološki otpad i reciklabilni otpad koji se mogu iskoristi za dobivanje humusa ili đubriva u slučaju biološki otpad ili imaju vrijednost na tržištu sekundarnih sirovina kao što su papir, karton, plastika, staklo, metal i sl. Čim se smanji dotok količine otpada na deponiju za 70 odsto odmah se i olakšava upravljanje deponije jer nema toliko kategorija otpada na deponiji, produžava se vijek deponiji itd”, istakla je Končareva.

Milica smatra da je za to potrebno da se ulaže u primarno odvajanje otpada (različiti kontejneri za razne vrste otpada), reciklažna dvorišta kao i kompostane (postojenja koja biološki otpad pretvaraju u đubrivo).

“To je dugoročno smjer kretanja u upravljanju otpadom koji donosi rješenja problema koja trenutno imamo”, rekla je Končareva za Srpskainfo.

Mještani Ramića, Dragočaja i Tunjica koji se nalaze u blizini deponije u Ramićima strahuju za svoje zdravlje i svi su saglasni da je ovo jedan od velikih problema koji imaju.