Rekordnih 8,5 milijardi KM u prometu nekretnina

Ako je suditi prema prometu na tržištu nekretnina, inflacija i ekonomska neizvjesnost nisu usporile ulaganja u stanove, kuće i poslovne objekte. Naprotiv, kupovina nekretnina i dalje predstavlja jedan od najpoželjnijih načina ulaganja kapitala, a vrijednost zaključenih kupoprodajnih poslova iz godine u godinu raste.

Podaci Registra cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), pokazuju da je od početka 2017. godine do sredine 2026. godine kroz promet nekretnina realizovano više od 8,5 milijardi konvertibilnih maraka.

Trend intenzivne trgovine nastavljen je i ove godine. Tokom prvih šest mjeseci evidentirano je 8.795 kupoprodajnih ugovora koji obuhvataju ukupno 18.517 nekretnina. U poređenju sa istim periodom prošle godine, broj zaključenih poslova povećan je za približno deset odsto.

Još izraženiji rast zabilježen je kada je riječ o vrijednosti tržišta. Ukupna ugovorena cijena nekretnina u prvoj polovini godine dostigla je 826,43 miliona KM, što predstavlja povećanje od čak 40,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći dio prometa, kao i ranijih godina, ostvaren je u Banjaluci i Bijeljini.

Među najskupljim pojedinačnim kupoprodajama izdvajaju se stan u banjalučkom naselju Nova Varoš, površine 166 kvadratnih metara, koji je prodat za 738.700 KM, te kuća u Starčevici, za koju je novi vlasnik izdvojio 1,5 miliona KM.

Velike transakcije nisu zabilježene samo u stambenom sektoru. Poslovni objekti u Bijeljini i Doboju prodavani su za 13, odnosno 12 miliona KM, dok su cijene garaža i parking mjesta dostigle nivo koji je do prije nekoliko godina bio dovoljan za kupovinu manjeg stana. Tako je garaža u Doboju plaćena 60.000 KM, a parking mjesto u Banjaluci čak 73.523 KM.

Sve češće se postavlja pitanje ko danas može priuštiti ovako skupe nekretnine. Prema riječima agenata za promet nekretnina, odgovor je jednostavan – kupuju oni koji raspolažu slobodnim kapitalom i žele da ga sačuvaju od inflacije.

Agent za nekretnine Dragan Milanović smatra da građani sa viškom novca i dalje nekretnine vide kao najsigurniji oblik ulaganja. Umjesto investiranja na finansijskim tržištima ili u druge oblike imovine, kapital najčešće završava u stanovima, kućama i poslovnim prostorima.

Kako navodi, nekretnine investitorima nude ono što je najvažnije – sigurnost, mogućnost relativno brze prodaje i dugoročni rast vrijednosti. Oni koji su kupovali prije nekoliko godina danas, ističe, raspolažu znatno vrednijom imovinom.

Milanović objašnjava da rast cijena nije posljedica samo velike potražnje. Na poskupljenje utiču i skuplje građevinsko zemljište, rast cijene građevinskog materijala, veći troškovi komunalnih naknada i rente, ali i nedostatak radne snage nakon odlaska velikog broja građevinskih radnika u inostranstvo.

Govoreći o strukturi kupaca, on navodi da su među najzastupljenijima građani iz manjih sredina koji nekretnine kupuju u većim gradovima poput Banjaluke, Bijeljine, Doboja, Prijedora, Trebinja i Sarajeva. Značajan dio kupaca čine i ljudi koji žive i rade u inostranstvu, a koji su promijenili navike. Umjesto gradnje porodičnih kuća u rodnim mjestima, sve češće ulažu u stanove u urbanim centrima, računajući na očuvanje vrijednosti kapitala ili buduću zaradu kroz prodaju i izdavanje. Treću grupu čine građani koji kupuju prvu nekretninu za rješavanje stambenog pitanja.

Prema njegovim procjenama, nema pokazatelja koji bi u skorije vrijeme mogli dovesti do pada cijena nekretnina. Istovremeno, ne očekuje ni nagla poskupljenja, jer je kupovna moć stanovništva ograničena. Realniji scenario, kaže, jeste nastavak umjerenog rasta cijena od nekoliko procenata godišnje, što potvrđuju broj izdatih građevinskih dozvola i investitorski planovi koji prate postojeću potražnju.

Izuzetak predstavljaju manje opštine koje se suočavaju sa padom broja stanovnika. Na tim područjima tržište nekretnina znatno je mirnije i ne prati dinamiku velikih urbanih centara.