“Pamtimo stradale bližnje, ali nezlopamtimo, osveta i mržnja umanjuju onoga koji su opsednuti njima”, rekao je patrijarh na centralnoj manifestaciji povodom Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojnoj akciji “Oluja” 1995. godine.

Centralna manifestacija povodom Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojnoj akciji “Oluja” 1995. godine, održava se u zemunskom naselju Busije.

U prisustvu državnog vrha Srbije i rukovodstva Republike Srpske, intonirane himne Republike Srpske i Srbije – “Moja republika” i “Bože pravde”.

Na početku obeležavanja opelo za stradale je održao patrijarh Porfirije.

Patrijarh je poručio da Bog ne broji čijih je žrtava više, čijih je manje i istakao da su pred Bogom sve žrtve iste, zvali se oni Jovan, Jozo ili Jusuf. “Pamtimo stradale bližnje, ali nezlopamtimo, osveta i mržnja umanjuju onoga koji su opsednuti njima”, rekao je patrijarh.

“Moleći se danas za stradale, za naše bližnje, ne želimo da zloupotrebljavajući žrtve produbljujemo spiralu sukoba niti da vodimo ratove komemorativnim politikama sećanja”, poručio je patrijarh.

“Ne smemo zaboraviti, ali moramo oprostiti”, podsetio je poglavar SPC na poruku patrijarha Germana.

Srbija i Republika Srpska obeležavaju Dan sećanja na stradale i prognane Srbe u akciji hrvatske vojske i policije “Oluja”.

Centralna ceremonija održava se u zemunskom naselju Busije – gde se te 1995. godine zaustavio veliki broj krajiških Srba.

Obeležavanju tragičnog događaja za srpski narod, koji Hrvatska slavi kao dan pobede i domovinske zahvalnosti, prisustvuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić i rukovodstvo Republike Srpske, koji su se prethodno sastali u vili “Mir”.

Ispred Crkve Ćirila i Metodija okupio se veliki broj građana.

Povodom godišnjice, oglasili su se državni zvaničnici i udruženja, i istakli da je etničko čišćenje prošlo nekažnjeno, kao i da se samo nekolicina Srba vratila svojim kućama, jer uslovi za povratnike ostaju nezadovoljavajući.

Akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine napadom na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu.

Prema podacima Komesarijata za izbeglice – oko 220 hiljada Srba je tada izbeglo iz Hrvatske.

Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” u svojoj evidenciji ima 1.877 imena Srba poginulih i nestalih tokom i nakon hrvatske vojne operacije.

Od tog broja je 1.228 (65 odsto) civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina, ističe se u saopštenju te nevladine organizacije.

Mnoge žrtve ni danas nisu otkrivene niti identifikovane.