Politički razgovori o izmjeni izbornog zakonodavstva su ponovo počeli u BiH, a uporedo s tim se krenulo i u formiranje nove interresorne radne grupe za rad na tim pitanjima. Međutim, kako sada stvari stoje, problemi su se pojavili u samom startu, jer predstavnici srpskog i hrvatskog naroda na nivou BiH ne žele za partnere članove Centralne izborne komisije (CIK).https://d83899e569db7600391123ee7bd8482d.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html
Izborni zakon BiH do sada je mijenjan više od 20 puta, gotovo svaki dan se nižu kritike na taj akt, a i sam Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je u nekoliko odluka utvrdio diskriminaciju. Najveći problemi nalaze se na relaciji između SDA i HDZ-a BiH o pravilima na teritoriji FBiH, a predstavnici tih stranaka posljednjih dana vode intenzivne pregovore na dnevnom nivou, u koje su uključeni i predstavnici EU te stranih ambasada.
Iako su do sada funkcionisale mnoge interresorne radne grupe, epilog su uglavnom bile promjene kozmetičke prirode u izbornom sistemu. Prema najavi iz Parlamenta BiH, na pomolu je novo radno tijelo koje će se baviti tim pitanjima. Iz Predstavničkog doma Parlamenta BiH je predloženo da Snježana Novaković Bursać (SNSD), Borjana Krišto (HDZ BiH) i Alma Čolo (SDA) budu dio interresorne radne grupe, dok je plan da iz Doma naroda to budu Sredoje Nović, Bariša Čolak i Munib Jusufović.
Ranijim odlukama bilo je predviđeno da, uz parlamentarce, mjesta u radnoj grupi imaju i predstavnici Savjeta ministara i CIK-a BiH. Međutim, to bi sada moglo da bude sporno pa i zatraženo da bude promijenjena praksa, jer predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH ne priznaju sadašnji sastav CIK-a BiH od kada je formiran prošle godine.
Sagovornik “Glasa Srpske”“ upućen u dešavanja ističe da su Hrvati strogo protiv učešća predstavnika CIK-a u radu nove interresorne radne grupe te da bi trebalo tražiti neka nova rješenja, u smislu da članovi CIK BiH budu vid tehničke pomoći i konsultant za određena pitanja.
– Interresornu radnu grupu treba formirati, a biće dosta riječi o tome kakvu ulogu treba da ima CIK BiH – istakao je sagovornik “Glasa”.
Na pitanje da li postoji neki rok u kojem treba da bude formirana radna grupa, kaže da taj posao nije vremenski ograničen.
– Više aktivnosti će se, smatram, voditi bilateralno, odnosno između SDA i HDZ-a sa njihovim ekspertskim timovima, kada je riječ o drugom dijelu mostarskog dogovora, a kada je riječ o implementaciji odluke u predmetu “Sejdić i Finci”, koja zahtijeva izmjenu Ustava BiH, bez ključnih aktera, uključujući i opoziciju, teško je očekivati da bi to mogla završiti sama radna grupa – zaključio je naš sagovornik.
Sa političkim predstavnicima hrvatskog i bošnjačkog naroda juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać rekla je za “Glas” da nisu za to da CIK bude dio nove, jer je riječ o instituciji koja i sprovodi zakon.
– Druga primjedba se odnosi na način izbora trenutnog sastava CIK-a. Kada se sastanemo, pričaćemo šta treba da radimo, a to bi trebalo da bude nakon političkog dogovora – istakla je Novaković Bursać.
Glasanje poštom
Snježana Novaković Bursać se osvrnula i na neke tehničke stvari koje se tiču izbornog procesa, a koje bi trebalo mijenjati.
– Jedna od stvari je glasanje putem pošte, ali vidjećemo kako će se sve razvijati – istakla je Novaković Bursać.