Šta čeka Trampa ako demokrate osvoje većinu u Kongresu

Američke demokrate mogle bi nakon izbora za Kongres značajno ograničiti prostor za političko djelovanje predsjednika Donalda Trampa, posebno ako osvoje većinu u Predstavničkom domu ili Senatu. Ipak, čak ni preuzimanje oba doma Kongresa ne bi im omogućilo da preuzmu predsjednička ovlašćenja, ali bi Trampu znatno otežalo sprovođenje političkog programa.

Amerikanci u utorak, 3. novembra, izlaze na međuizbore na kojima će odlučivati o novom sastavu Kongresa. Demokrate se nadaju da bi mogle preuzeti kontrolu nad jednim ili oba doma, oslanjajući se na nezadovoljstvo građana zbog troškova života, rata sa Iranom i rada Trampove administracije.

Ukoliko osvoje većinu u Predstavničkom domu, demokrate bi preuzele rukovođenje važnim kongresnim odborima, uključujući one koji nadziru rad administracije, odbranu i druge oblasti. To bi im omogućilo pokretanje istraga, održavanje saslušanja i zahtijevanje dokumentacije od zvaničnika Bijele kuće.

Jedna od mogućnosti bila bi i blokada ili odlaganje glasanja o republikanskim zakonskim prijedlozima, budući da predsjedavajući Predstavničkog doma ima značajnu ulogu u određivanju zakonodavnog dnevnog reda.

Demokratska većina mogla bi otvoriti i pitanje opoziva predsjednika. Predstavnički dom može običnom većinom usvojiti tačke ustavne optužbe, ali za smjenu predsjednika neophodna je podrška dvije trećine prisutnih senatora. Tramp je tokom prvog mandata dva puta bio suočen sa postupkom opoziva, ali ga je Senat oba puta oslobodio.

Ukoliko bi demokrate osvojile većinu u Senatu, dobile bi dodatni mehanizam uticaja na predsjedničku administraciju. Senat potvrđuje imenovanja članova kabineta, saveznih sudija, sudija Vrhovnog suda i rukovodilaca pojedinih državnih agencija, pa bi demokratska većina mogla usporiti ili blokirati Trampove kadrovske prijedloge.

Kontrola Senata omogućila bi im i rukovođenje odborima za obavještajna pitanja i finansije, kao i veći uticaj na razmatranje međunarodnih sporazuma i spoljnopolitičkih inicijativa.

Ipak, ni eventualna pobjeda demokrata u oba doma ne bi značila da mogu samostalno poništiti sve odluke predsjednika. Za usvajanje zakona potreban je dogovor oba doma, a Tramp bi mogao koristiti pravo veta. Da bi Kongres nadglasao veto, potrebna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu i Senatu.

Dodatno ograničenje predstavlja i procedura u Senatu, gdje je za okončanje rasprave o većini zakonskih prijedloga obično potrebno 60 glasova, što znači da bi i stranka sa tijesnom većinom morala tražiti podršku dijela opozicije.

Demokratska kontrola Kongresa mogla bi se odraziti i na američku spoljnu politiku, posebno kroz nadzor administracije, budžetske odluke i potvrđivanje međunarodnih sporazuma. Međutim, predsjednik bi zadržao široka ustavna ovlašćenja u vođenju spoljne politike.

U konačnici, eventualna pobjeda demokrata značila bi više institucionalnih prepreka, intenzivniji nadzor administracije i teže pregovore o zakonima i finansiranju, ali ne i automatsko preuzimanje izvršne vlasti, pišu Nezavisne.