Tekući deficit jedinica lokalne samouprave u 2020. veći je za 74,6 miliona KM u odnosu na ostvareni tekući deficit u prethodnoj godini, a lična primanja zaposlenih porasla su za ukupno 16,2 miliona KM.

Zbirno, opštine i gradovi su u prošloj godini iskazali deficit od 84,6 miliona KM. Ukupno 41 opština imala je deficit od 97 miliona KM, dok su 23 opštine iskazale suficit u ukupnom iznosu od 12,4 miliona KM, navedeno je u Programu fiskalne konsolidacije RS koji je Vlada uputila na sljedeću sjednicu Narodne skupštine Srpske.

Opštine su prošle godine, u odnosu na 2019, finansijski najviše pale na prihodima od indirektnih poreza (14,5 miliona KM), prihoda od poreza na nepokretnosti (3,8 miliona KM) i na neporeskim prihodima – komunalne naknade, takse i naknade po raznim osnovama (15,5 miliona maraka).

A gdje se trošilo? Na strani rashoda i izdataka značajno povećanje se bilježi na rashodima za lična primanja zaposlenih u iznosu od 16,2 miliona KM.

– Povećanju pomenutih rashoda prethodile su izmjene i dopune Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti lokalne samouprave RS, te povećanje broja zaposlenih i uvođenje dva doma zdravlja u trezor jedinica lokalne samouprave. Povećani su i rashodi po osnovu subvencija, grantova i doznaka na ime socijalne zaštite, a osnovni uzrok je saniranje posljedica izazvanih virusom korona – podaci su iz Programa fiskalne konsolidacije.

Imajući u vidu ovakvo stanje, u Programu je predloženo nekoliko mjera za fiskalnu konsolidaciju lokalnih zajednica u Srpskoj, poput pojačane naplate za prijavu nepokretnosti (s obzirom da je porez na nepokretnosti prihod njihovih budžeta), usklađivanje maksimalnog broja zaposlenih sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, te kreditno zaduživanje samo za ekonomski opravdane investicije.

Sve mjere koje Vlada planira da preduzme da bi se ponovo uspostavilo poštovanje fiskalnog pravila sprovodiće se u periodu od 2021. do 2023. godine.

Međutim, dvije predložene mjere su izazvale najviše pažnje: smanjenje cijene rada zaposlenima u gradskim i opštinskim upravama (kroz usklađivanje sa republičkim nivoom), te svođenje regresa, toplog obroka i prevoza na minimum. To je bila crvena lampica za Sindikat uprave RS, koji je juče na svom Predsjedništvu ocijenio da je dio najavljenih mjera u Programu fiskalne konsolidacije za njih neprihvatljiv, jer bi izazvale ozbiljne egzistencijalne probleme za više od 6.500 zaposlenih.

Prema njihovoj računici, ove mjere značile bi umanjenje primanja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave i za više od 40 odsto, ali i otpuštanje zaposlenih, budući da cijena rada na lokalu ide i do 140, dok je na nivou RS ona 100. Ističu da se na ovaj način krši i zagarantovana autonomija lokalnih zajednica.

– Od Vlade, Narodne skupštine i poslanika tražimo da se ovakve mjere ne razmatraju sve dok reprezentativni sindikat i resorno ministarstvo ne obave konsultacije i razgovore na ovu temu. Razlog leži u činjenici što je pitanje cijene rada za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u isključivoj nadležnosti Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave čiji su potpisnici Sindikat uprave RS i Ministarstva uprave i lokalne samouprave – saopštio je sindikat čiji je predsjednik Božo Marić.

Predsjednik Fiskalnog savjeta RS, Milenko Krajišnik, za sada ne odgovara na naše telefonske pozive.