Talas poskupljenja nije zaobišao gotovo nijedan proizvod u Republici Srpskoj, od goriva, preko tehničke robe i građevinskog materijala do osnovnih životnih namirnica, čije su prosječne cijene za posljednjih pet godina drastično skočile.

Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku RS, jestivo ulje u avgustu 2016. godine u prosjeku koštalo 2,23 KM po litru, a danas iznosi 2,98 KM. Građani u Srpskoj na prste jedne ruke mogli bi nabrojati ono što nije poskupjelo za ovih pet godina, pa se drastična poskupljenja mogu uočiti i prilikom kupovine povrća jer je prosječna cijena kilograma kupusa u 2016. godini bila 0,54 KM, a prošlog mjeseca dostigla je čak 1,38 KM.

Poskupljenja nisu zaobišla ni namještaj, lijekove, garderobu, pa čak ni usluge fotokopiranja i pranja automobila.

U odnosu na vrijeme prije pet godina, i plate i penzije u Srpskoj su takođe otišle nagore, ali kako kažu zaštitnici prava potrošača, poskupljenja u toj trci nose titulu stalnog pobjednika.

Izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da su konstantna poskupljenja ogroman udar na džep građana koji ionako imaju tanka primanja.

  • Moraju se uvesti ograničenja u maržama jer samo na taj način može se stati u kraj divljanju cijena – kazala je Marićeva za “Glas”.

I predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da rast cijena ne prati rast plata, a penzija još manje.

  • Postavlja se pitanje kako ljudi uopšte sastavljaju kraj s krajem – kaže Vasilić.

Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radošević za “Glas Srpske” ističe da poskupljenje goriva diktira i porast cijena ostalih proizvoda i usluga, ali da se, kada dođe do pojeftinjenja naftnih derivata, korekcije ostalih cjenovnika po pravilu ne dešavaju.

  • Prošle godine imali smo primjer kada je gorivo značajno pojeftinilo, a to nisu pratile cijene ostalih proizvoda, kao što je slučaj kada gorivo poskupi jer se odmah desi lančani rast cijena svih vrsta robe – kazala je Radoševićeva.

Kako naglašava, evidentno je da cijene u Srpskoj stihijski i neopravdano rastu, što potvrđuje i podatak da je sindikalna potrošačka korpa za avgust dostigla čak 1.935 KM.

  • U svim segmentima osjetimo rast cijena, ali najviše se osjeti u dijelu svakodnevne potrošnje životnih namirnica, te su troškovi prehrane dostigli iznos od 747,70 KM, stanovanje i komunalne usluge 560 KM, održavanje domaćinstva 108 KM te odjeća i obuća 143 KM – kazala je Radoševićeva.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da su usljed razvoja neoliberalnog modela kapitalizma koji se kune u tržište, a koji je, kako naglašava, najmanje tržišan, upravo špekulacije velikih multinacionalnih kompanija jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena.

  • Jednim dijelom imamo i uticaj pandemije i pucanje lanaca snabdijevanja te nedostatak robe, gdje proizvođači koriste priliku da robom koja se traži dižu cijene i ucjenjuju kupce – kazao je Ljuboja. Kako dodaje, kada je riječ o prehrani, bitan faktor “igraju” elementarne nepogode koje se dešavaju širom svijeta, jer proizvođačima se na taj način pruža prilika da usljed nedostatka robe na tržištu povećaju cijene.